Zašto Sveta Stolica želi svog čovjeka u Međugorju

Informacija da bi Vatikan mogao uskoro poslati svoga čovjeka u Međugorje, koju je jučer objavio Večernji list, izazvala je burne reakcije.

Uglavnom pozitivne, zagovornici i simpatizeri Međugorja pozdravljaju taj potez, jer se smještanje Međugorja pod izravnu jurisdikciju Vatikana gleda kao na rješenje mnogih problema s kojima se u ovih 35 godina susretao međugorski fenomen. Prije svega, riječ je o lošem odnosu i sukobu mjesnog biskupa s hercegovačkim fratrima, kojemu su, uz povijesnu bremenitost, međugorska ukazanja bila dodatni teret, pa se mostarsko-duvanjski biskup svim silama trudio dokazati njihovu neautentičnost.
Smanjeno kretanje vidiocima

Međugorje je, usprkos tim okolnostima, živjelo vlastiti život. Odnosi se to prije svega na redovitost ukazanja jednom dijelu vidjelaca i na pastoralni rad u župi, tj. prihvat hodočasnika i organiziranje njihova duhovna života, koji je zajamčen još izjavom Biskupske konferencije Jugoslavije, koja je ustvrdila da se nadnaravnost ukazanja ne može potvrditi, ali da je Crkva dužna organizirati pastoral onih koji dolaze. Navodno je na tome tragu i izvještaj papine komisije o Međugorju, čiji se rezultati još uvijek očekuju.

Posljednja godina bila je izrazito teška za Međugorje, jer se svemu što se ondje zbiva izravno suprotstavio prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Müller, kojega smještaju u racionalističku struju u Crkvi i koji je izrazito moćan. Nekoliko oštrih pisama Müller je osobno uputio u ovih godinu dana u Međugorje, nakon kojega je, primjerice, smanjen radijus kretanja vidiocima, a gotovo da su presječeni i mnogi informacijski kanali, kojima su Gospine poruke stizale do javnosti. Istodobno, uslijedio je „protuudar" podržavatelja Međugorja, osobito onaj dio koji ide preko Beča i bečkog kardinala Schönborna, pa se govori kako su vrlo utjecajni ljudi iz Crkve uspjeli doći u izravan kontakt s papom i da je on dobio mnogo više pozitivnih informacija o međugorskom fenomenu nego što ih je dotad imao.

Neutralizacija napetosti

Još nakon prošlogodišnje, 34. obljetnice međugorskih ukazanja, počelo se govoriti kako postoji mogućnost da Sveta Stolica imenuje svoga administratora, a ta je informacija dobila na aktualnosti u dane ovogodišnje, 35. obljetnice, međugorskih ukazanja, kada se u crkvenim krugovima pročulo da bi se to moglo dogoditi u relativno kratko vrijeme, tj. već za nekoliko mjeseci. Dakako, zasad se ne zna ništa o formi toga zahvata, odnosno koju bi ulogu taj vatikanski čovjek mogao imati u Međugorju. Budući da župa i dalje ostaje na upravljanje franjevcima, pretpostavka je da će oni nastaviti na identičan način s dosadašnjom pastoralnom praksom i župljana i hodočasnika, protiv koje Vatikan nema ništa i koja se ocjenjuje vrlo dobrom. Fratri bi na taj način i dalje imali veliku autonomiju, ali bi za sve što se događa u Međugorju izravno odgovarali Svetoj Stolici, a ne više mjesnom biskupu, što bi posve neutraliziralo dosadašnje napetosti.

U Vatikanu ne otkrivaju svoje planove. Sve što se može doznati isključivo je neslužbenim kanalima. Uostalom, mnogo toga u posljednjih godinu dana oko Međugorja bilo je skriveno od očiju javnosti, od pritisaka i akcija kardinala Müllera do proboja zagovornika Međugorja do pape Franje koji, odluči li, kako se govori, u Međugorje poslati svoga čovjeka, zacijelo kani unaprijediti sve pozitivno što se ondje događa i ići naruku hodočasnicima, kojih u Međugorje dolazi između 1,5 i dva milijuna godišnje.

04.07.2016 u 08:57