SRAMOTNO: Općina Čitluk HNŽ-u treba za punjenje proračuna i za ništa više!

No, iako u Međugorju trenutno boravi nekih 80.000 turista, a godišnje ta brojka pređe milijun ljudi, samo jedan mali postotak plaća boravišnu pristojbu , koja inače košta dvije marke. Kako za "San" kaže Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije, od toliko hodočasnika prosječan zbroj plaćene
boravišne pristojbe godišnje je mizernih 40.000 maraka. To znači da je prijavljeno samo 20.000 ljudi!

''To je dovoljan podatak da se vidi koliko turističke agencije gube para, ali i država, jer niko ne zna gdje ostatak novca ide. I onda optužuju turističku zajednicu da slabo pomaže Međugorje. A kako će im pomagati ako oni ne plaćaju ništa turističkoj zajednici'' kaže on.

Dnevna boravišna pristojba za turiste je propisana zakonom, ali kako je izbjegavaju turističke agencije, tako i svi oni vlasnici kuća kod kojih turisti borave. Jednostavno, kaže Krešić, turistička zajednica ništa tu ne može posebno napraviti, osim da pozove inspekcije da vode više računa i provjeravaju i kažnjavaju sve one koji ne plaćaju boravišnu pristojbu.

''No, koliko god da inspekcije rade ipak imaju svezane ruke, jer kad je Međugorje u pitanju, imamo veliki problem. Kako vlasnici ne prijavljuju objekte u kojima su smješteni gosti, tako ni oni nisu prijavljeni. Stoga inspekcija ne može ići kod tih ljudi, kojih nema ni u kakvom registru, a u pitanju je i privatno vlasništvo'' tvrdi on.

Krešić smatra da to može riješiti samo lokalna zajednica.

''Sad je na potezu općina Čitluk da napravi prvi korak, odnosno da napravi regulacijske planove, da ljudi mogu registrirati objekte i prijaviti ih. Ne znam koji su razlozi, ali lokalna zajednica stalno nešto odlaže da krene s tim poslom. No, ja se nadam da će to biti uskoro'' rekao je Krešić za list San.

Iz gore navedenog očito je da Općina Čitluk ili konkretnije Međugorje trebaju služiti kao tvornica novca za punjenje proračuna Hercegovačko-neretvanske županije i Federacije BiH, a cestovna infrastruktura do tog istog Čitluka i Međugorja je na razini 19. stoljeća. Doći do Mostara, središta naše Županije, iz smjera Čitluka bilo preko Kobilovače ili Vidonje je ravno znanstvenoj fantastici, a do Čapljine bolje da i ne govorimo.

Najgore u cijeloj priči jest kad gospodin Krešić govori o tome kako se naplatilo sveukupno 40 tisuća maraka od boravišne pristojbe, ali ne kaže da od tih 40 tisuća maraka ni jedna jedina marka ne ide u proračun lokalne samouprave, točnije Općine Čitluk, nego se prikupljeni iznos raspodjeljuje 80% Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a 20% Federaciji BiH.

Pitamo se tko bi normalan plaćao bilo što kad od svega toga nema nikakve koristi, jer očito je da se našim novcima gradi infrastruktura u Jablanici, Konjicu, Rami i Mostaru, ali o tome sljedećih dana...

Brotnjo.info