Loša medonosna sezona u istočnoj Hercegovini

Prema riječima Radivoja Maksimovića, predsjednika Saveza udruženja pčelara RS, najugroženiji su pčelari s područja Gacka i Nevesinja u Hercegovini, odnosno sa sjevera RS, koji su zbog poplava pretrpjeli velike gubitke društava, piše Dnevni avaz.

Dobri uvjeti

"Ove godine do sada medonosna sezona je bila veoma loša. Sada su na području Hercegovine dobri uvjeti za prikupljanje meda s vrijeska, ako ne bude naglih pogoršanja vremenskih prilika", kaže Maksimović i dodaje da sve to utječe na rast cijena meda.

Na cijelom području RS već je primjetan rast cijena meda. Cijene se formiraju u zavisnosti od područja i kretat će se od 15 do 17 KM u krajiškoj i potkozarskoj regiji, do više od 20 KM u Hercegovini. Pojedini pčelari u Trebinju, navodi Maksimović, već su podigli cijenu kilograma meda na 18 KM, dok će veoma tražen med od kadulje, kako kod nas tako i u regiji, sigurno prelaziti 20 KM po kilogramu.

15 do 17 KM cijena meda u krajiškoj i potkozarskoj regiji
18 KM košta kilogram meda kod nekih trebinjskih pčelara
500 do 1.000 tona meda uvozilo se godišnje u BiH

"Sezona je loša i u zemljama okruženja. I u Srbiji i Hrvatskoj ove godine podbacile su glavne medonosne biljke, poput bagrema, tako da su cijene i u tim zemljama, koje su veliki izvoznici meda u Europsku uniju, već značajno porasle", naglasio je Maksimović.

Godišnji uvoz

Na policama u prodavaonicama širom BiH, upozorio je on, vjerovatno će se naći i med lošije kvaliteta iz uvoza.

"Ovdje se otvara prostor za nekontroliran uvoz meda lošije kvaliteta, prvenstveno iz zemalja Južne Amerike i Australije. U BiH se do ove godine godišnje uvozilo od 500 do 1.000 tona meda, a imajući u vidu da je ovo izuzetno loša medonosna godina, izvjesno je da će se ogromne količine nekvalitetnog meda naći na našem tržištu", naveo je Maksimović.

Zeleno svjetlo za izvoz u EU

Maksimović kaže da BiH može izvoziti med u zemlje Europske unije, ali treba još ispuniti uvjet sledljivosti u proizvodnji.

"Treba uvezati firme koje se bave otkupom zajedno s pčelarima. Još je potrebno da naši laboratoriji, oni koji nisu dobili akreditaciju, taj postupak privedu kraju. U suštini, EU je dala zeleno svjetlo za izvoz, ali mi u BiH moramo još ispuniti određene uvjete", dodaje on.