Od duhana se može zaraditi mjesečna njemačka mirovina

Ne da se duhan s hercegovački njiva. Iako su mu devedesetih godina prognozirali kraj, duhan se zadržao u uskom brdskom pojasu između grudske, ljubuške i širokobriješke općine... ...te na području Dubrava u stolačkoj i čapljinskoj općini. Za razliku od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća kada je u doba "diskont revolucije" u potpunosti potučen od korova, dojam je da se posljednjih godina sadnja čak i povećava. Takvu sliku ovih dana pružaju Grljevići najsjevernije naselje ljubuške općine, za koje će mnogi reći da su duhanska prijestolnica Hercegovine. Bez obzira na obradu zemlje i nesklono vrijeme u većem dijelu travnja, početkom svibnja grljevačke njive i vrtače pružaju već stoljeće i pol uobičajenu sliku - mladi tek posađeni duhan kao da žmirka iz crvenice na, za ovo doba godine, neuobičajeno toplom vremenu.

Sadnja duhana

Ivana Brkića - Ivanca, zatekli smo u sadnji. Sve je sukladno tradiciji, kćerka Ruža stigla je iz Zagreba da pomogne, tu je i susjeda Kaja Boras, sin je u Njemačkoj. Nova kao iz prospekta arhitektonskih zavoda, sinova kuća, ali Ivan ne mari njegovo se zna - sadnja duhana. Za prvosvibanjske uranke, grah i prosvjede nikada nije imao vremena jer veli "valja s duhanom radit". "Nije loše zadnjih godina, dobra cijena, može se zaradit jedna njemačka mirovina mjesečno, ali treba radit. Dobro radit", naglašava Ivan te nastavlja opisivati duhansku zbilju: "Sadim oko 15.000 struka, našeg i ravnjaka, za rezat. Bude oko 600 kg godišnje. Može se preživjet. Uz pomoć sina i starije kćeri pomažem mlađoj koja studira. Oko duhana radim od kada znam za sebe. Uvijek je teško bilo, ali neka čovjek nije bolestan. Prije rata sadio sam više, ali uzmeš predujam, uzmeš najlon, pa 'đubrivo', uzmeš ovo, uzmeš ono, na kraju ništa ne ostane. S 'izidenim' u mlinicu. Posljednjih godina duhan se opet traži, naš, grljevački može 20 - 25 KM po kilogramu. Dobra je cijena".

Neobrađene njive

Dok priča, Ivan ne prekida sadnju. Zanimljivo sadi prstima, veli - tako je naučio, a i bolje se duhan "utvrdi", prate ga kći Ruža i susjeda Kaja. Na pitanje - što će biti s duhanom u Hercegovini Ivan je oprezan "Što će biti ne znam. Dok ne umru stari pušači, navikli na naš duhan, bit će dobro, a onda opet nezgodno. Tako je oduvijek s duhanom bilo..." Uglavnom, početkom svibnja uz putove oko Grljevića zasađene su i male vrtače, ako ima neobrađenih ledina to je znak da su njihovi vlasnici onemoćali pa ne mogu raditi ili se raselili. Tradicija sadnje duhana će u Hercegovini ostati očuvana.

ljportal.com