Dušan Musa pobija neistine o Hercegovačkom ustanku

hercegovački ustanak

... podvale i proizvoljna te netočna tumačenja povijesnih činjenica.

Riječ je o knjizi Večernjakova novinara i književnika iz Ljubuškoga Dušana Muse "Hercegovački ustanak 1875. - 1878. - akteri, istine i zablude", koja je predstavljena u hotelu Bigeste u Ljubuškom pred velikim brojem posjetitelja koje je zanimala ta tematika, piše Večernji list BiH.

Povijesne stereotipije

U nazočnosti brojnih posjetitelja o njoj su govorili njezin redaktor Nikola Rašić, novinar i publicist iz Sarajeva Slobodan Stajić, mr. sc. Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina i sam autor Dušan Musa.

Treba kazati kako je program vodila Ana Marija Nosić, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Milan Mile Bubalo. Nikola Rašić ustvrdio je da Dušan Musa svojom knjigom želi promijeniti nametnute povijesne stereotipije o Hercegovačkom ustanku te da je studija za knjigu dugo sazrijevala - od početne zamisli do izvedbe proteklo je dvadesetak godina, a aktivna priprema trajala je pet godina.

- Knjiga je lijepa, dobra i vrijedna našeg vremena koje ćemo joj posvetiti. Uvjeren sam da će dijelom poslužiti i kao udžbenik, ali na to treba strpljivo pričekati... - rekao je Rašić.

- Prisustvujemo i prizorima obiteljske drame i razmimoilaženja - jedan brat ostaje kršćanin, a drugi prelazi na islam, ili jedan traži saveznike na zapadu, drugi na istoku, pretvarajući tako obiteljsku dramu u onu koja poprima regionalni eho - plastično je dočarao Slobodan Stajić djelić onoga što se iščitava iz Musine knjige.

- Ovom studioznom knjigom autor pokušava srušiti neke nedovršene istine, pa i one o prvim počecima dizanja ustanka u Hercegovini protiv osmanske imperije... Dušanu Musi odajem priznanje zbog doprinosa osvjetljavanju jednog vrlo osjetljivog patriotskoga razdoblja iz naše prošlosti, uz prezentaciju brojnih izvora kroz 903 fusnote - istaknuo je Stajić.

- Kao što Španjolska ima svoga don Quijotea, Hercegovina ima svog don Ivana. I jedan i drugi išli su protiv nekakvih vjetrenjača - rekao je, među ostalim, Marko Antonio Brkić i posebno se osvrnuo na Musin prikaz radova povjesničara Milorada Ekmečića o hercegovačkim ustanicima 1875. - 1878. godine.

- Evidentno je da je Ekmečić savršeno dobro znao tko je, kada i gdje počeo ustanak, međutim, kroz relativiziranje samog početka Hercegovačkoga ustanka, koji se može podvesti pod "nekada u srpnju", u za prve, a dijelom i druge Jugoslavije već afirmiranu Nevesinjsku pušku, "Munja od Gabele" postaje petorazredni događaj - istaknuo je Brkić Musin zaključak.

Zašto se čekalo 140 godina da istina iziđe na vidjelo, objasnio je autor Dušan Musa na nekoliko primjera, a jedan je knjiga dvojice Engleza, koja je izišla čak 1876. godine, dakle prije 142 godine. Riječ je o Arthuru J. Evansu i Williamu J. Stillmanu, koji su bili na proputovanju kroz Hercegovinu samo dva mjeseca nakon izbijanja ustanka. - Oni rješavaju sve dvojbe oko mjesta i vremena njegova početka i pišu da je počeo "između Popova polja i Gabele" - naglašava Musa.

- Simptomatično je da je Milorad Ekmečić pisac predgovora za Evansovo djelo "Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu tokom ustanka avgusta i septembra 1875." pa se tako mogao uvjeriti u svoje mladalačke zablude - istaknuo je Musa. - Jedna od neistina koja je posijana je da je Musićeva žena kojom se oženio, Cvijeta Vukasović, bila pravoslavne vjere. Ona nije bila pravoslavne vjere, potječe iz stare katoličke obitelji Vukasovića iz neumskog Graca.

Anatemiziranje Musića

Dotle se išlo da se nekako anatemizira vojvoda Musić.

Dalje, kad se to kaže, onda se naglašava da je svećenik. Činjenica jest da je bio svećenik, ali samo do veljače 1876. godine, kada ga dubrovački biskup Ivan Zafron, zbog sudjelovanja u ustanku i borbama, razrješuje i nakon toga je mogao raditi što hoće - oženiti se ili ne oženiti - rekao je Dušan Musa.

Posebice je u tim povijesnim događanjima istaknuo ulogu dvojice prelata - fra Anđela Kraljevića i fra Paškala Vujčića. Dušan Musa se i prije ove knjige bavio tematikom Hercegovačkoga ustanka uređujući zbornik "Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku" (1875. - 1878.).