Solarne elektrane od 500 milijuna eura proizvodit će struju za Europu

Livno
Instalirana snaga energetskih objekata iznosit će po 150 megavata, a gradit će se s pripadajućom 400-kilovoltnom trafostanicom povezanom na hrvatsku dalekovodnu mrežu, kojom će se oko 600 milijuna kilovatsati struje proizvedene transportirati do potrošača u EU-u. Izgradnja prve solarne elektrane na području BiH, koja će po snazi biti među većima na području cijele Europe, trajat će oko dvije godine, a na radovima će se zaposliti oko 700 radnika, dok će posao na upravljanju i održavanju objekta trajno dobiti 30-ak djelatnika.

Radovi počinju 2016.
Kada će radovi u Livanjskom polju doista i početi, ovisi o umješnosti i uspješnosti ulagača u slalomu kroz administrativne labirinte. Po prvim procjenama, izgradnja solarne elektrane mogla bi početi za dvije godine, a prvi kilovatsati struje iz Livna prema potrošačima u EU-u potekli bi 2018. godine. Instalirana snaga elektrane od 450 megavata bit će gotovo dvostruko veća od hidroelektrane Orlovac kod Sinja, koja proizvodi energiju upravo od prikupljenih voda s Livanjskog polja.

Cijela priča počela je kada su se Livnjaci Stipo Marelja i Josip Suša koji žive u Njemačkoj našli u prilici upoznati vrhunskog energetskog stručnjaka dr. Jochena Wondraceka, direktora "Prinz Karl Thurn und Taxis Managementa", i Michaela Diehla, menadžera iz "Hareon Solar Technologyja".

- Znajući za brojne projekte koje su realizirale njihove tvrtke prije dvije godine, predložili smo im da u Livnu izgrade veliku solarnu elektranu. Šangajska tvrtka među najvećim je u svijetu na području solarne tehnologije, dok je tvrtka partner iz Švicarske specijalizirana za razvoj i financiranje velikih međunarodnih projekata. Na projektu radimo već 18 mjeseci i daleko smo odmakli, a Josip i ja u njemu imamo tek mali udjel - kaže Marelja.

Tvrtka "Salbus" u siječnju je dobila koncesiju na 1000 hektara neplodne pustopoljine u Livanjskom polju. Zauzvrat će Općini Livno pripadati renta od 1,6 posto ukupnog prihoda od proizvedene energije, a lokalna sredina moći će računati i na vrijedne donacije.

Trafostanica kod Odžaka
Na prostoru dobivenom u koncesiju izgradit će se tri međusobno povezane fotonaponske elektrane od kojih će se svaka prostirati na površini od oko tri četvorna kilometra. Od svake elektrane, pojedinačne snage 150 megavata, proizvedena energija prenosit će se do trafostanice koja bi se trebala raditi kod sela Odžak, a to će biti glavna dodirna točka hrvatske i bosanskohercegovačke elektroprijenosne mreže u desetogodišnjem razvojnom razdoblju.

Odatle bi se struja iz livanjskih solara novoizgrađenim 400-kilovoltnim dalekovodom preko Peruče dopremala do trafostanice u Konjskom kod Splita i dalje prema potrošačima u Europi. U skoroj budućnosti novoizgrađena trafostanica povezala bi se 400-kilovoltnim dalekovodima prema Bihaću i dalje do Brinja u Lici, a preko Bugojna do Zenice i preko Posušja na postojeći dalekovod Konjsko-Mostar.

- Ovo je trenutno jedan od najvećih solarnih projekata u Europi. Za njegovu realizaciju imamo tehnologiju, novac i kupce za proizvedenu energiju. Planirali smo ulaganje 500 milijuna eura i na tome nećemo stati. Livanjski kraj ima idealne uvjete za integriranu proizvodnju električne energije iz sunca, vjetra i vode - kaže dr. Wondracek.

- Projekt je prevažan za Livno i cijelu BiH, te je na popisu najvažnijih kinesko-europskih ulaganja. Zato ćemo učiniti sve da dobijemo potporu svih političkih subjekata u BiH. Imamo podršku Općine Livno i Hercegbosanske županije. Uskoro ćemo projekt prezentirati premijeru BiH i nadležnim ministrima - kaže Marelja.

U Livnu su u srijedu o projektu razgovarali predstavnici tvrtke "Solbus", bosanskohercegovačke elektroprivrede iz oba entiteta, HEP-a i "Projektnog biroa Split". Potpisniku ovih redaka omogućeno je da nazoči sastanku kao jedini novinar i da "Slobodna Dalmacija" prva predstavi projekt javnosti.

Pri tome je rečeno da do puštanja u pogon treba napraviti 68 koraka, odnosno dobiti toliko suglasnosti, dozvola, ugovora i rješenja. Unatoč tolikim administrativnim barijerama nitko ne sumnja da će prva solarna elektrana u BiH biti izgrađena upravo kod Livna.

TONI PAŠTAR

Paneli i na Buškom jezeru?!
Tvrtka "Solbus" radi i na "papirima" za vjetroelektrane, jer malo koji kraj u Europi ima tako povoljan vjetar kao duvanjsko-livanjski. Uz to se planira gradnja reverzibilne hidroelektrane koja bi imala ulogu uravnoteženja u elektroenergetskom sustavu zbog promjenjive proizvodnje solarnih elektrana (ovisi o naoblaci) i vjetroelektrana (ovisi o brzini vjetra) za koju bi se na Kamešnici i(li) Tušnici izgradili gornji bazeni u koje bi se dopremala voda iz Buškog blata.

Na marginama livanjskog skupa čula su se i futuristička razmišljanja o, možda, najvećem solarnom parku u Europi na Buškom blatu. To golemo jezero koje se prostire na 56 četvornih kilometara vrlo je plitko pa bi tehnički ne baš zahtjevno bilo podizanje nosača za solarne panele. Od čega bi uz dobivanje struje iz sunca veliku korist imala sama akumulacija jer bi postavljeni paneli smanjili isparavanje vode iz Buškog blata koje u ljetnom razdoblju iznosi više od pet prostornih metara u sekundi.