U Grudama održan prvi Blagdan slobode

... s početkom u 20 sati - na dan kada je, prije tristo godina, u mletačko-turskom ratu, bio oslobođen od Turaka Imotski,cijela Imotska krajina i dio Hercegovine - te odkrivena križarska pobjednička zastava iz godine 1717. Do toga su nadnevka nerazdruživim dijelom Imotske krajine bile ne samo današnje općine Grude i Posušje, nego i šire područje u Hercegovini, koje se protezalo od Roškoga polja do Klobuka. U svečanome je ozračju i zajedničarskome duhu priređen prigodan kulturni program, započet s AVE MARIA i završen s TEBE BOGA HVALIMO, koje je odpjevala mlada sopranistica Lucija Zovko. Predavanje o slobodi i otetoj slobodi održao je hrvatski književnik Mile Pešorda, inicijator susreta, a dr.fra Josip Sopta govorio je o historijatu zastave, koja je tom prigodom bila izvješena na jarbol i prvi put uopće bila predstavljena javnosti. U programu su također sudjelovali mladi glazbenici i recitatori Filip Miloš, Marko Bošnjak, Bruno Mikulić, Martina Grubišić, Jure Miloš i dvoje članova HKUD „Hercegovac". Nazočnima se, uime pokrovitelja, pozdravnim govorom obratio ministar Mladen Begić.

Blagdan slobode održao se u znamenu Riječi iz Evanđelja: Istina će vas osloboditi. U tome svjetlu razvidnijom postaje katastrofalna činjenica političke trgovine, izdaje i korupcije iz godine 1717., kada je znatan dio junački netom oslobođenoga hrvatskoga narodnoga područja u Hercegovini vraćen pod tursku vlast i stavljen pod etiketu „Donja Bekija" i „Gornja Bekija", a Imotsko polje kao jedna zemljopisna i gospodarska cjelina bilo prepolovljeno. Povijestna je zastava pod kojom su se Imoćani i Hercegovci, duhovno predvođeni hercegovačkim franjevcima, fra Stjepanom Vrljićem i fra Lovrom Šitovićem, borili protiv Turaka postala simbolom ne samo narodne slobode, nego i tragedije: izgorjela je, po svemu sudeći, godine 1947., zajedno s etnografskom zbirkom Franjevačke gimnazije na Širokome Brijegu. Zastavu je tamo pohranio dr.fra Leo Petrović , koji nam je ostavio podroban opis zastave, u svome članku objavljenu u Glasniku sv.Ante godine 1938. Zahvaljujući tomu, na grudskome je Blagdanu slobode ova zastava prvi put uopće bila predstavljena narodu i javnosti, ali tek kao replika izvornika, izrađena za ovu prigodu. Dogodilo se to u Parku hrvatskih velikana, u nazočnosti stotinjak posjetitelja, ispred Spomenika palim braniteljima, pred velebnom kamenitom zgradom bivše Duhanske stanice.

Zamisao je inicijatora i pokretača da ovaj susret preraste u trajnu kulturnu manifestaciju posvećenu stvaralačkoj dimenziji slobode naroda i čovjeka, njegovanju nacionalnoga identiteta i kulturnomu dijalogu. Organizator je prvoga Blagdana slobode Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke a pokrovitelj Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata Zapadnohercegovačke županije.

(mp)