Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca [DRUGI DAN]

franjevci, pobijeni, franjevci, fratri, pobijeni, Vrgorac, eskhumacija, pobijeni, pobijeni fratri, Ljubuški, Zločin, franjevci, stradanje, film, Hercegovina
Misna čitanja i molitvu vjernika pročitali su članovi FSR-a, koji već godinama, između ostaloga, s ljubavlju kite grob pobijenih fratara, mole se za njih i zahvaljuju Bogu na njihovoj žrtvi.

Fra Stipe je u propovijedi posebno naglasio: Nismo se ovdje sabrali plakati nego biti ponosni što su naša braća i sestre ugradili svoj život u našu budućnost, ne samo u budućnost naroda nego u budućnost kraljevstva Božjega i vjere na ovoj zemlji. Ne ćemo mi preteći sud Crkve niti donositi odluku, ali je za nas veliko i plemenito ono što je njih ponukalo da dadnu svoj život. Imamo to pravo priznati i kazati. Imamo pravo na to biti ponosni i moliti Gospodina da nam pomogne da u tome ustrajemo.

Poslije svete mise nastavljen je program predstavljanjem knjige »Prikrita grobišta« U knjizi su objavljeni radovi 11 autora na 436 stranica, te evidentirano 581 masovno grobište.

Kao uvod u predstavljanje prikazan je potresni dokumentarni film, autora Jože Dežmana, o masovnoj grobnici u nekadašnjem rudniku ugljena blizu sela Huda Jama (u prijevodu: grozna jama) kod Laškoga u Sloveniji. Jama je desetljećima bila blokirana 5,5 metara debelim zidom, ali je stravična istina o poslijeratnim partizanskim zločinima ipak izišla na vidjelo.

Predstavljači knjige bili su dr. sc. Mile Lasić, član širokobriješkog Povjerenstva za obilježavanje i uređenje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća i don Anto Jelić, predsjednik Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva, jedan od najboljih poznavatelja bleiburške tragedije i predvodnik, već niz godina, hodočašća od Zagreba do Bleiburga.

Izdavač i nakladnik knjige je Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo iz Sarajeva.

Knjiga, tiskana na 436 stranica, ustvari je stručno izvješće Komisije Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobišta. Fotografsko-ilustrativni dio sadrži tabelarne prikaze masovnih grobnica, s posebno naznačenim masovnim grobištima s hrvatskim žrtvama. U 122 masovne grobnice pronađene su hrvatske žrtve, a u 17 grobnica nalaze se Hrvati sa žrtvama iz drugih naroda. U Hudoj jami pronađeni su posmrtni ostatci preko 700 ubijenih Hrvata. Međutim, to nije konačan broj, jer još postoji 7 neiskopanih grobnica.

Dr. Lasić je iznio svijetle primjere nekih općina koje su počele istraživati masovna grobišta, a političare pozvao da donesu odgovarajuće zakone koji bi sustavno riješili ovaj problem koristeći iskustva iz Slovenije.

Don Anto Jelić je naglasio da je najveći zločin šutjeti o Bleiburgu i pozvao sve političare, hrvatske udruge i povjesničare da se najozbiljnije počnu baviti ovim problemom. Sama partizanska vlast je priznala da je 1945. - 1951. likvidirala 568.000 narodnih neprijatelja, a kroz logore je prošlo 3.777.776 zarobljenika. Rekao je također da je mnogo Hercegovaca svoje kosti ostavilo na križnim putovima, ali je Hercegovac svoj prkos znao kazati i u gangi: »Maribore da si malo bliže, ja bi rodijacim okitio križe!«

Naša je obveza pronaći mjesta svih stradanja i stradalima odati ljudsku i kršćansku počast. To je je najmanje što za njih možemo učiniti.

Izvor:[pobijeni.info]