Milan Bandić svečano otvorio sedme „Dane fra Didaka Buntića“

didakovi dani, Milan Bandić, Milan Bandić, HVO, otvoreno pismo
Jučerašnji program ove kulturne manifestacije međunarodnog karaktera započeo je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom

kod Spomen obilježja fra Didaku u njegovoj rodnoj Paoči. Vijence su položili učenici OŠ fra Didak Buntić iz Čitluka i načelnik općine Čitluk Ivo Jerkić. Molitvu kod spomen obilježja je predvodio fra Marinko Šakota, koga bi se moglo nazvati ocem, začetnikom i glavnim organizatorom Didakovih dana svih ovih sedam godina koliko se ova manifestacija održava. Program drugog dana nastavljen je na platou pored župne crkve u Gradnićima gdje je upriličeno svečano otvaranje sedmih „Dana fra Didaka Buntića“.

Na svečanom otvaranju okupljenima se prvi obratio gradnićki župnik fra Mate Dragićević, koji je pozdravio sve okupljene i zahvalio im na dolasku. Župnik se zahvalio i uvaženim gostima koji pomažu u ostvarenju ove manifestacije a od kojih svakako valja izdvojiti: zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, generalnog konzula RH u Mostaru Velimira Plešu, gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića, glazbenike Glazbene škole Pavla Markovca, njihove profesora i ravnatelja Josipa Vrbanca, načelnika općine Čitluk Ivu Jerkića sa suradnicima te fra Marinka Šakotu i Maria Vasilja koji daju veliki doprinos organiziranju ove manifestacije od njenih početaka.

U svom govoru načelnik Jerkić rekao je kako se već sedam godina održava manifestacije Didakovi dani kako bi se odalo dužno poštovanje i zahvalnost čovjeku koji je učinio tako velike stvari za svoje Brotnjo i za cijelu Hercegovinu. Čovjeka koji svojim životom i radom zadužio sve brotnjake a oni mu se ovakvom manifestacijom pokušavaju odužiti i sačuvati spomen na njega. Svoj govor čitlučki načelnik nastavio je citirajući dio fra Didakovog pisma koje je ovaj uputio austrijskom ministru 1909. godine. Pisma u kome fra Didak govori kako narod plače nad velikom nepravdom. Narod koji za državu radi poput roba, puni njenu blagajnu a zauzvrat dobiva samo mrvice. Završavajući citat načelnik je povukao paralelu  današnjim vremenom i kazao: „Ovaj citat iz Didakovog pisma i danas se ponavlja. I danas Hrvati na područjima BiH imaju situaciju da im drugi određuju sudbinu, da im drugi biraju predstavnike i da ponovno moraju tražiti mrvice od viših razina vlasti a porezi se i dalje najviše ubiru s ovih naših krajeva.“

Čast da otvori sedme Didakove dane pripala je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je u prigodnom govoru nakon što se zahvalio organizatorima na časti i ukazanoj privilegiji, između ostalog rekao: „Više sam puta rekao kako nemam uzora u svom radu osim moje majke i dragog Boga, ali bi rado potpisao sve što je velik fra Didak učinio za ovaj kraj i ove ljude. Fra Didak pripada plejadi hrvatskih velikana, on je svojim djelima zadužio ne samo hercegovački kraj nego i cijeli hrvatski narod, odnosno hrvatsku kulturu uopće. 1932. fra. Didaku Zagreb je u čast dodijelio ulicu u širem središtu grada, ovaj velikan trajno je povezao Zagreb i Hercegovina. Na nama je da razvijamo i njegujemo te spone i dalje.“

U svom govoru gradonačelnik Bandić obećao je da će Zagreb kao i dosada na razne načine podržavati sve stručne skupove i kulturne manifestacije posvećene fra Didaku Buntiću. „Fra Didak je naše zajedničko nacionalno blago, uzor i putokaz. I ako je rođen prije 140 godina njegova djela i danas su više nego aktualna. Iskreno se nadam da će dio novoizabranih narodnih zastupnika na upravo održanim izborima u fra Didaku naći svog uzora te odlučno i vizionarski u zajedništvu sa svima kojima je na srcu opće dobro poput fra Didaka raditi za svij hrvatski narod.“

Program drugog dana završen je simpozijem posvećenim desetoj obljetnici smrti fra Slavka Barbarića. Na ovom simpoziju gradnićki župnik fra Mate Dragicević održao je predavanje na temu „Fra Slavko Barbarić – život i djelo“, dok je fra Marinko Šakota govorio na temu „Fra Didak i fra Slavko – usporedbe“. U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Glazbene škola Pavla Markovca iz Zagreba i muška klapa „Međugorje“.

izvor: pogled.ba