Manifestaciju ‘Didakovi dani’ otvorio konzul RH u Mostaru Velimir Pleša

didakovi dani, fra Didak Buntić - otac sirotinje i narodnog prosvjetitelja, Gradnići
...bio mjesto susreta na kojemu su svečano otvoreni 10-ti jubilarni "Didakovi dani".

"Ponosni smo što je narod Hercegovine imao velikana kao što je fra Didak Buntić"- kazao je u svom obraćanju fra Ivan Ševo, vikar Hercegovačke franjevačke provincije i dodao:" Njegovim se djelima divimo, fra Didak Buntić bio je domoljub, čovjekoljub i bogoljub, ušao je u legendu hrvatskoga naroda i svoje Hercegovine".

Nazočnima se obratio i Josip Vrbanec, ravnatelj Glazbene škole Pavle Markovca Zagreb čiji učenici već osmu godinu sudjeluju na Didakovim danima i kako kaže u Hercegovini se osjećaju kao doma.

On je naglasio:"Živimo u vremenu kad su moralne i ljudske vrednote stavljene na kušnju i baš je zbog toga potrebno ukazivati na primjerene ljude kakav je bio fra Didak. Mladima je važno ukazivati na prave vrijednosti".

U ime Općine Čitluk pozdrave dobrodošlice uputio je Marin Radišić, predsjednik Općinskoga vijeća.

Velimir Pleša, konzul Republike Hrvatske u Mostaru otvorio je Manifestaciju "Didakovi dani" i tom prigodom kazao kako se ne srami što u početku o fra Didaku nije znao ništa, ali u proteklih pet godina koliko posjećuje Didakove dane naučio je o njemu mnogo i mišljenja je kako bismo morali potaknuti ljude da doznaju tko je bio fra Didak Buntić.

"Ovo je naša Domovina Hrvatska i naša Hercegovina, naša kolijevka i naša grobnica, početak i svršetak. Ne trebamo ni reći koliko volimo svoj zavičaj. U čast ovoga domoljuba i borca za prava čovjeka, onoga koji je zadužio svoj narod proglašavam Didakove dane otvorenima"- kazao je konzul Pleša.

Pjesmu posvećenu fra Didaku Buntiću premijerno su izveli HKUD-a Šurmanci i Didak, Tamburaški sastav Geraši i veliki zbor HKUD Didak, a stihove je čitao Robert Pehar, glumac Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.

U nastavku večeri upriličeno je predavanje profesora doktora Ive Banca naslovljeno:"Fra Didak Buntić u Hrvatskoj povijesti".

Tijekom predavanja profesor Banac iznio je zanimljive povijesne činjenice o fra Didaku i njegovom životnom putu. Poseban naglasak stavio je na povijesne činjenice opismenjavanja naroda, izgradnje Bazilike na Širokom Brijegu, Didakovih nastojanja da pomogne običnom malom čovjeku, te o njegovoj borbi za prava čovjeka, radnika, poljoprivrednika, kritika upućenih vlastima zbog ignoriranja Hercegovine osim kad su ljudi s ovih prostora morali mukotrpno stečena sredstva davati državi, a obitelji su im ostajale gladne. U godinama gladi fra Didak je bez obzira na vjeru i pripadnost 17 tisuća ljudi, prema nekim povijesnim podacima, prebacio u Slavoniju kako ne bi umrli od gladi i po tome je ostao upamćen u narodu. Ipak povijest ga pamti po mnogim naprednim idejama zahvaljujući kojima je išao mnogo ispred svojega vremena. Jedna od njih je i to da je fra Didak tada vjerovao kako je spas za ljude s ovih prostora u zapadnoj kulturi.

Profesor Banac iznio je i fra Didakovu kritiku upućenu političarima toga vremena, a koja je i danas aktualna: "Politika je prljav posao i rijetko je tko čista obraza ostao tko se tim prostim poslom bavio". Prema Didakovu shvaćanju politika nije trebala služiti političarenju nego isključivo kako bi pomogla svom narodu. Zanimljivo predavanje o fra Didakovom životu i djelu profesor doktor Ivo Banac zaključio je riječima: "Fra Didak živi u našim snovima u našoj Hrvatskoj povijesti".

Moderator povijesnog predavanja dr. fra Robert Jolić zahvalio je prof. dr. Ivi Bancu što je govorio o fra Didaku koji zauzima počasno mjesto u povijesti Hrvata uopće, te pozvao na znanstveni simpozij o fra Dominiku Mandiću koji je bio usko vezan uz fra Didaka kao njegov učenik i suradnik, a koji će biti upriličen sljedećega mjeseca u Širokom Brijegu.

Ženska klapa ‘Smilje' iz Čitluka glazbeno je obojila povijesno predavanje o fra Didaku Buntiću

Manifestacija "Didakovi dani" nastavlja se večeras Okruglim stolom , Koncertom odabranih i predstavljanjem slikovnice o fra Didaku autora Pere Petrušića.

Više fotografija pogledajte OVDJE!

glasbrotnja.net