Autohtone sorte vinove loze su dragulji koje trebamo čuvati

Rezidba je, složit će se mnogi, jedan od najozbiljnijih radova, kojima treba pristupiti s mnogo opreza i znanja.

Autohtone sorte

Prilikom posjeta vinogradu u Vašarovićima, koji je nastradao u prošlogodišnjem nevremenu, Branko Rogić, agronom i predsjednik udruge "Maslina", kazao je kako se rezidbi ovakvih oštećenih vinograda treba pristupiti vrlo oprezno, jer je potrebno dobro pregledati trsove prije rezidbe šibova, a otkloniti treba sve ono što ima i najmanje oštećenje na sebi.

"Treba znati kada se loza reže, jer kasna rezidba odgađa proces vegetacije, što nije dobro za kasniji razvoj loze i u konačnici na sam urod", kazao je Rogić, dodajući kako se paralelno s rezidbom radi i gnojenje zemlje, organskim i mineralnim gnojivima, a ono na što treba paziti jest količina dušika u gnojivima. Stajskim gnojivom se gnoji svake treće godine, a u posljednje vrijeme se koriste organska gnojiva, konjsko i kravlje. Govoreći o sadnji vinove loze, Rogić ističe kako je u posljednjih nekoliko godina porastao taj trend, a ono što savjetuje onima koji se tek odlučuju za taj korak jest da sade autohtone sorte, blatinu i žilavku, kako bi u konačnici imali dobro i kvalitetno grožđe i vino.

"U BiH postoji dvanaest autohtonih sorti vinove loze, dok susjedna Hrvatska ima njih osamdeset. Mi imamo sorte koje su dragulji koje moramo čuvati i njih saditi", kazao je Rogić, dodajući kako je vrlo važan odabir lokacije za sadnju vinograda.

Trešnja i smokva

Isto tako, voćari u svojim voćnjacima ovih dana imaju pune ruke posla. Rezidbi i ovih kultura, kaže Rogić, također treba pristupiti ozbiljno, te sve ono što je oštećeno i nekvalitetno ukloniti, kako bi se stablo moglo nastaviti kvalitetno razvijati. Spomenuo je i to kako je u posljednje vrijeme ponovno trend sadnja breskve i nektarine, što je dobro, ali isto tako ne bi trebalo zaboraviti trešnju ili, pak, smokvu, kojima je ovaj kraj nekada obilovao. O prisutnosti tih kultura svjedoči i podatak kako su se u ovoj općini nekada sušili vagoni smokava, a prisutno je bilo nekoliko prekrasnih sorti trešnje. Bilo da je riječ o vinogradu, voćnjaku ili masliniku, potrebno je veliku pozornost obratiti na mikro klimu. Temperatura u zimskom i proljetnom razdoblju je vrlo važan čimbenik. Kada je primjerice riječ o maslini, idealno područje je potez od Čapljine do Imotskog, i to je teren koji treba iskoristiti.

Ekipa Radija Ljubuški s Rogićem je razgovarala o pravilnoj rezidbi vinove loze, voćaka, masline, o uzgoju voćnih kultura trešnje i smokve kao i o posljedicama prošlogodišnje tuče na nasadima:

Z. Volarević | DL