Zavedi me, oženi me i - razvedi me

vjenčanje
Kupio mi je ruže, prsten i rekao kako se osjeća. Za brak nikad nije kasno, priča nam umirovljenički par iz Zagreba koji se zaručio u 91. godini.

I zaista, da za brak nikad nije kasno svojim primjerom potvrđuju Hrvati. Državni zavod za statistiku nedavno je objavio podatke velikog istraživanja o broju rođenih i umrlih, kao i o broju sklopljenih te raskinutih brakova. Rezultati pokazuju da je 2016. u Hrvatskoj sklopljeno čak 111 brakova kod kojih su i ženik i nevjesta bili stariji od 65 godina. To je i rekordan broj takvih brakova u posljednjih 11 godina. U 2007. bilo ih je 106, a sljedećih godina je taj broj opadao. Primjerice, 2008. sklopljena su 83 braka kod kojih ženik i nevjesta imaju više od 65 godina, a 2009. njih 94. Najmanje takvih brakova sklopljeno je 2010., samo 76.

- U budućnosti će takvih brakova vjerojatno biti još i više - smatra demograf Stjepan Šterc.

Razlog tomu su, dodaje, prevladavajući trendovi starenja u Hrvatskoj, kao i povećanje broja samačkih domaćinstava.

- Velika starost ukupne populacije, sve manje tradicionalnih obitelji i osamljenost u starijoj dobi mogli bi biti glavni razlozi - kaže Šterc.

No unatoč tome što raste broj brakova sklopljenih nakon 66. godine, u Hrvatskoj pada broj svih brakova. Pedesetih godina bilo ih je nešto manje od 37.995 godišnje, dok se 2016. u Hrvatskoj oženilo svega 20.467 ljudi.

- Najjednostavnije bi bilo reći da se vremena mijenjaju. No najvažniji demografski faktori pada broja sklopljenih brakova vezani su za starenje stanovništva i silno iseljavanje mladih, ali oni nisu prevladavajući.

Nestala je romantika

Hrvatski društveni odnosi bitno su se promijenili pa ljudi sve kasnije stupaju u brak, dulje ostaju u obiteljima s roditeljima, slabe nam tradicijske vrijednosti i slično. Ipak, najvažniji razlozi vezani su za zaposlenost, produljenje obrazovanja i nesigurnost - objašnjava Šterc.

S obzirom na to da se Hrvati posljednjih godina sve rjeđe žene, posljedično je pao i broj onih koji u brak stupaju na Valentinovo. Prošle godine bilo ih je najmanje od 1985., svega 12. Gledajući bračnu zajednicu, DZZS je iznio podatke o broju vjerski i građanski sklopljenih brakova u RH. Vidljivo je da udio vjerskih brakova značajno opada s godinama, dok raste broj sklopljenih pred matičarem. Tako se 2016., od ukupnih 20.467 brakova, u Crkvi vjenčalo 11.160 parova, a pred matičarem 9307. Grad s najvećim udjelom crkvenih brakova, čak 83 posto, je Pazin. U Puli je, primjerice, dvostruko više građanskih nego crkvenih brakova, u omjeru 133 naspram 62, dok je u Dubrovniku situacija obrnuta, a to upućuje na liberalniji sjever i tradicionalniji jug Hrvatske.

- Formalizam i tradicionalizam polako gube korak kod nas, a Pazin mi djeluje kao oaza tradicije u unutrašnjosti Istre - kaže demograf Šterc. Prosječna dob muškaraca koji stupaju u brak u posljednjih je šezdesetak godina narasla za 5,3 kod muškaraca, odnosno 5,7 godina kod žena. Ženimo se sve stariji, pa je tako šezdesetih godina prosječna dob ženika bila 25,8, a nevjesti 22,6 godina. Taj se broj svake godine povećavao, osim 1970., kad je prosječna dob nevjesti bila 21,6 godina. Hrvatice i sve kasnije rađaju djecu. Šterc objašnjava da je to zbog sve više obrazovanih žena u ukupnoj populaciji i kasnijeg osamostaljivanja.

Rekordan broj razvoda

- Uz to, radije tražimo sigurnost nego što prihvaćamo izazove, a djeca u našem vrijednosnom sustavu više nisu najvažniji potencijal Hrvatske - smatra naš sugovornik. Iako se Hrvati sve rjeđe žene, razvode se sve češće. Broj razvoda u Hrvatskoj u 2016. je prvi put prešao psihološku granicu od 7000 i iznosio je 7036 na 20.467 sklopljenih brakova. Usporedbe radi, 1976. u Hrvatskoj je sklopljeno oko 35.000 brakova, a razvodom je završilo njih 6000.

- Posljedica je to neuređenog društva te ukupne radne, pravne i financijske nesigurnosti. U takvim se okvirima uglavnom javlja razina sebičnosti koja generira teško podnošenje zajedništva s drugima. Kad se još k tome doda politička sebičnost, životni individualizam postaje izbor - objašnjava Šterc.

U Hrvatskoj se rađa i sve manje djece, ali raste broj djece rođene izvan braka. U 2016. rođeno je 37.500 djece, najmanje u posljednjih deset godina, od toga 19% u izvanbračnoj zajednici. Sredinom devedesetih taj je broj bio od šest do sedam posto.
'Sve manje djece je poguban problem'

U 2016. Vrlika je bila jedini hrvatski grad u kojemu ni jedno dijete nije rođeno izvan braka. Usporedbe radi, u Cresu i Bujama više je djece rođeno izvan braka, a u Visu i Novigradu je taj omjer jednak. Najmanje izvanbračne djece rodilo se u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

24sata.hr