ZORAN GALIĆ Sedam puta smo pisali nadležnima o problemima na granici

Zoran Galić
hercegovina.info

Granična policija Bosne i Hercegovine, kao izvršitelj protuepidemijskih mjera i odluka o zatvaranju granica zadnjih je mjeseci u fokusu javnosti, a tu je i kontinuirana kriza s migrantima.

Ravnatelj Zoran Galić u intervjuu za hercegovina.info govori o brojnim problemima s kojima se suočavaju, prekršajnim nalozima koji su izdavani osobama koje su iz BiH izašle s papirima RH, ali su im u povratku naplaćivane kazne, manjku policijskih službenika, ali i disciplinskom postupku zbog pretraživanja prvooboljelog, preminulog Mostarca u sustavu...

Razgovarala: Kristina Perić/Hercegovina.info

Granična policija podnijela je veliki pritisak provodeći na granicama odluke koje je Vijeće ministara donosilo zbog epidemije. Kako su za Vas izgledala zadnja dva mjeseca?

Granična policija BiH, iz godine u godinu, suočava se sa sve većim brojem zadaća i izazova. Jedan od najvećih izazova s kojima se GPBiH suočava proteklih godina su nezakonite migracije, a 2020. godina donijela je sa sobom još jedan globalni problem pandemiju koronavirusa. Iako posljednji mjeseci nisu bili nimalo laki jer je ogroman teret bio na Graničnoj policiji BiH, rezultati našeeg rada, unatoč nedostatku kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta, pokazuju da dajemo sve od sebe kako bismo se izborili sa svim izazovima.

Temeljem čega su naplaćivane kazne Hrvatima iz BiH, koji su u Njemačku i drugdje otišli s papirima RH, pa su im u povratku izdavani prekršajni nalozi?

Granična policija BiH obavlja granične provjere u skladu sa zakonom i odlukama Vijeća ministara BiH. Vijeće ministara BiH (kao nadležno tijelo u BiH) je, u svrhu zaštite javnog zdravlja u BiH donijelo Odluku o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu od 15.3.2020. godine, kojom se između ostalog privremeno zabranjuje ulazak stranaca u BiH i propisuje posjedovanje određene putne isprave, odnosno da stranac može ući u Bosnu i Hercegovinu isključivo sa važećom putovnicom, a sve u cilju sprječavanja širenja i suzbijanja koronavirusa.

Daljnjim odlukama o izmjenama i dopunama Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu, izuzete su kategorije stranaca koje mogu ući u Bosnu i Hercegovinu, ali se iste nisu odnosile na državljane Bosne i Hercegovine sa dvojnim državljanstvom, koji su prilikom obavljanja graničnih provjera na uvid predočili putne isprave druge države te samim time su u datom trenutku tretirane kao stranci na ulazu u Bosnu i Hercegovinu.

Slijedom navedenog, Granična policija BiH je u više navrata ukazivala na niz problema u primjeni Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u BiH, i njenih izmjena i dopuna, između ostalog i nezavidnu situaciju osoba sa dvojnim državljanstvom koje imaju namjeru prelaska državne granice Bosne i Hercegovine. Službenim dopisima upućenim mjerodavnom Ministarstvu sigurnosti BiH u čak sedam navrata smo elaborirali, da ovako uspostavljen režim ulazaka stranih državljana iz zemalja članica EU-a nije učinkovit jer većina državljana EU-a prilikom putovanja po Europi koriste svoje osobne iskaznice pa se iz prezentirane putovnice na našoj granici ne može pouzdano utvrditi iz koje zemlje EU-a putnici dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Dopunom odluke Vijeća ministara BiH u vezi uvjeta ulaska u BiH, od 21. svibnja 2020. godine, državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo omogućen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu s osobnom iskaznicom izdanom od nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, bez obzira na način ulaska u drugu državu iz koje se vraćaju.

U jednom trenutku je odgovornost prebačena na Graničnu policiji, pa je kazano da policija nije dobro razumijela odluke Vijeća ministara, pa ste reagirali priopćenjem za javnost. Tko i što nije dobro razumio. Jesu li na Vijeću ministara bili svjesni da se dio Hrvata iz BiH neće moći vratiti kući, jer su na rad u EU otišli s papirima Hrvatske?

S obzirom na to da između BiH i R.Hrvatske ne postoji bilateralni sporazum o međusobnom priznanju bh osobne iskaznice kao putne isprave kojom se može prelaziti granica između ovih država, nije postojala mogućnost da državljani BiH koriste osobnu iskaznicu prilikom prelaska ove granice, kao što je to slučaj sa korišetenjem bh osobne iskaznice kao putne isprave prilikom prelaska granice između R. Srbije i Crne Gore. Dakle, neposjedovanje važeće putne isprave prilikom prelaska državne granice Bosne i Hercegovine doista predstavlja zakonsku osnovu za prekršajno procesuiranje jer je posjedovanje važeće putne isprave obligatoran uvjet za regularan prelazak državne granice propisan čl.7.st. (2) Zakona o graničnoj kontroli.

Kada je u pitanju prekršajno procesuiranje osoba sa dvojnim državljanstvom koji prilikom pristupanja graničnoj kontroli pristupaju kao državljani BiH i ne posjeduju važeću odnosno propisanu putnu ispravu i na uvid predoče drugi dokument koji u predmetnim slučajevima nije obuhvaćen međunarodnim sporazumom i ne omogućava putovanje državljana BiH u inozemstvo, napominjemo da je člankom 7. stavak (2) Zakona o graničnoj kontroli propisano da je državnu granicu dozvoljeno prelaziti samo na graničnim prijelazima, u vrijeme i na način sukladan namjeni graničnih prijelaza i sa važećim putnim ispravama, dok je člankom 29. stavak (1) istog Zakona propisano da je osoba koja namjerava prijeći ili je već prešla graničnu crtu dužna zaustaviti se i dati na uvid važeću putnu ispravu, što u suprotnom podrazumijeva prekršajno procesuiranje sukladno kaznenim odredbama.


Koliko je prekršajnih naloga izdano Hrvatima koji su htjeli ući u BiH s papirima RH i imaju li oni pravo na povrat novca?

Primjena zakonskih propisa, odnosno u ovom slučaju odredbi Zakona o graničnoj kontroli se odnosi na sve bosanskohercegovačke državljane (a koji prilikom granične kontrole izjave da su bh državljani, te se u skladu s tim tretiraju kao bh državljani bez obzira na činjenicu da imaju i državljanstvo neke druge zemlje) za koje se prilikom graničnih provjera utvrdi da ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete za prelazak državne granice Bosne i Hercegovine, odnosno za koje se utvrdi da nemaju važeće putne isprave izdane od nadležnih tijela Bosne i Hercegovine. U izvještajnom razdoblju od 1. siječnja 2020. godine do 31. svibnja 2020. godine, otkriveno je ukupno 898 prekršaja, zbog čega je GPBiH izdala 889 prekršajnih naloga i podnijela 9 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

U svim slučajevima okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će platiti kaznu i sve druge obveze koje su utvrđene prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti ovlašteni organ o svom prihvatanju sankcije koja je određena u prekršajnom nalogu, ukoliko je prekršajnim nalogom specificirano da je takvo obavještenje prihvatljiva alternativa. Svaka osoba koja prihvati odgovornost u skladu s tim ne može kasnije odbijati odgovornost ili se žaliti na visinu kazne ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova. Ako osoba prihvati odgovornost za prekršaj i u roku od osam dana оd dаnа priјеmа prеkršајnоg nаlоgа plati polovinu od punog iznosa izrečene novčane kazne utvrđene prekršajnim nalogom, oslobađa se plаćаnjа drugе pоlоvinе izrеčеnе nоvčаnе kаznе. Ukoliko je prekršajni nalog pravilno dostavljen i ako okrivljeni u roku koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati odgovornost za prekršaj ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred sudom, smatrat će se da je okrivljeni prihvatio odgovornost propuštanjem, i prekršajni nalog postat će konačan i izvršan.


Nakon što je granica otvorena prema susjedima, sada je najčešće pitanje kada će se i kako u BiH moći s ispravama Slovenije, ili Njemačke. Kakva su Vaša saznanja o tome?

Granična policija BiH ne donosi odluke, nego postupa sukladno odlukama Vijeća ministara BiH.

Je li okončan interni postupak protiv graničnih policajaca za koje su sumnjalo da su u sustavu tražili prvooboljelog iz Mostara, i je li netko u tom kontekstu dobio otkaz?

Istraga je u tijeku. Protiv pojedinaca koji svjesno čine nezakonite radnje i ponašaju se krajnje neprofesionalno, bit će poduzete sve mjere i izrečene sankcije, u skladu sa zakonom, kako se ovakvi slučajevi ne bi ponavljali.

S koliko policajaca raspolaže GP BiH i je li to dovoljno da se odgovori teškim zahtjevima, poput migrantske krize, ili pak zatvaranju granica, kakvo smo imali uslijed epidemije?

Granična policija BiH trenutačno raspolaže s 2117 policijskih službenika te, prema ukupno sistematiziranim radnim mjestima policijskih službenika, nedostaje ih 309 za obavljanje redovitih aktivnosti u nadzoru granice. Prema našim procjenama, kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na migracijsko pitanje, nedostaje nam preko 1000 policijskih službenika.

Granična policija BiH kontinuirano prati stanje nezakonitih migracija na cjelokupnoj državnoj granici BiH te na osnovu procjene i analize rizika obavlja preraspoređivanje policijskih službenika na dijelovima državne granice gdje je zabilježen najveći migracijski pritisak. Kao ispomoć Graničnoj policiji, angažiran je i određeni broj pripadnika MUP-a Repubike Srpske, Državne agencije za istrage i zaštitu te Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Granična policija BiH sa svim raspoloživim materijalno-tehničkim i kadrovskim kapacitetima ulaže maksimalne napore u zaštiti državne granice.

Kada će BiH imati moderne granične prijelaze, kakve ima recimo RH?

Granična policija BiH obavlja poslove na ukupno 83 granična prijelaza Bosne i Hercegovine. Od toga, samo 21 granični prijelaz ispunjava standarde u pogledu infrastrukture potrebne za kvalitetno i učinkovito obavljanje graničnih provjera. Granična policija BiH se u više navrata obraćala Upravi za neizravno oporezivanje BiH, Ministarstvu sigurnosti BiH, Ministarstvu komunikacija i transporta BiH kao i Zajedničkoj komisiji za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH u cilju obavještavanja o stanju na pojedinim graničnim prijelazima i zahtjevom da se poduzmu aktivnosti na prioritetnom rješavanju infrastrukturnih uvjeta potrebnih za obavljanje graničnih provjera.

Međutim, jedini problem je u nedostatku financijskih sredstava. Stvaranjem svih potrebnih infrastrukturnih uvjeta za rad policijskih službenika Granične policije BiH na graničnim prijelazima, uz adekvatnu kadrovsku popunjenost, rezultiralo bi bržim i sigurnijim protokom prekograničnog prometa osoba i roba, manjim zadržavanjima na graničnim prijelazima, boljim uvidom u prekogranični promet, povećanjem kvaliteta obavljanja graničnih provjera i učinkovitijom zaštitom državne granice.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.