Petar Ćorluka o liderima SDA i HDZ za vrijeme korone: U muci se poznaju junaci!

Vlasnik grudske Violete Petar Ćorluka solidno se pomučio oko dolaska respiratora iz Kine i nije mirno gledao kako nam koronavirus dolazi u neopremljene medicinske ustanove.

O njegovoj vrijednoj donaciji, šest respiratora i 420.000 komada različitih medicinskih pomagala i zaštitne opreme pisali su brojni mediji. Pitali smo ga je li mu možda bilo lakše bolnici uplatiti novac, što misli o korona zakonu u Federaciji, je li politika na vrijeme reagirala po dolasku epidemiju, kao i kada ćemo opet jesti slastice iz Laste.

Ima ona stara hercegovačka izreka „crkni magarče dok trava naraste“. Mogu li se domaći gospodarstvenici pronaći u njoj kada je u pitanju pomoć iz Federacije?

- Vjerujem da će se odgovorni u državi ponašati u skladu sa situacijom i da će poduzeti sve mjere kako bi se maksimalno smanjile posljedice na gospodarstvo. Smatram da treba brzo i adekvatno reagirati te pružiti sigurnost koju novonastala situacija zahtjeva.

Velik naglasak treba staviti na male poduzetnike i obrtnike. Većina njih nema sredstava za servisiranje obveza u ovim trenucima kada ne rade i nemaju prihoda. Prethodno navedeno dovodi do otpuštanja radnika i zato je potrebno što prije poduzeti mjere za pomoć. Očekivano je da se mjere što prije poduzmu i učini sve kako bi se spasilo gospodarstvo.

Što mislite o 'korona zakonu' u Federaciji?

- Svakako mislim da je dobro da su određene mjere i zakoni poduzeti jer trenutna situacija to zahtjeva. No, isto tako, siguran sam da ima prostora za radikalnije mjere s kojima bi se pomoglo gospodarstvenicima. Na umu treba biti da moramo spasiti radna mjesta i osigurati plaće svim zaposlenicima jer svi ti ljudi imaju određene privatne obveze koje moraju pokriti i koje ne mogu čekati. Zakon o ublažavanju negativnih posljedica treba se nadopuniti i temeljito primijeniti kako bi se pomoglo stanovništvu i ekonomiji.

Kazali ste da su lideri SDA i HDZ sporo reagirali kada je nastupila epidemija u BiH. Uistinu nije ih ni bilo kad je nastupila epidemija, a narod bio u strahu. Kako su, po vama, trebali reagirati?

- Novonastala situacija sve nas je iznenadila pa i njih. Kažu da je jedan od najstarijih načina upravljanja „Upravljanje Primjerom“ i mi ga u firmi često koristimo. Dobar primjer svima koji mogu pomoći može biti ova naša donacija za bolnice. Svakako smatram da bi vladajući trebali preuzeti odgovornost i istaknuti se strategijom u teškim trenucima jer po muci se poznaju junaci.

Violeta je pred epidemiju bilježila rast prodaje. Kako ste poslovali u vrijeme epidemije, hoće li vašim radnicima biti smanjene ili povećane plaće za ožujak i travanj?

- Na početku prodaja je znatno rasla, osobito kad su se pojavili prvi slučajevi korona virusa u BiH. Ali, tada nije bila problem prodaja, važno je bilo upravljati prodajom, ispoštovati kupce kako ne bi bilo neisporuka. To je bila umjetna prodaja jer su se ljudi htjeli opskrbiti većom zalihom za neko vrijeme Kod nas u Violeti svemu se pristupa sistemski, jer radi se o organizaciji od preko 1100 zaposlenih. Zbog toga već godinama plaćamo ljude na osnovu mjerenja rezultata-efikasnost, te postoje obračuni plaća koji su vezani za svako radno mjesto.

Kroz taj sustav mjerenja su obračunate plaće za sve mjesece do sad pa tako i ožujak 2020. Kroz taj sustav ćemo mjeriti i plaćati svaki sljedeći mjesec.

Zašto ste donaciju SKB Mostar dali u materijalu i solidno se pomučili oko dolaska opreme. Nije li vam jednostavnije bilo dati donaciju u novcu, ili ste htjeli biti sto posto sigurni da će sredstva otići gdje želite?

- Našli smo se u nezavidnoj situaciji, medicinska oprema je bila prijeko potrebna i htio sam biti siguran da ćemo uručiti ono što je zaista najpotrebnije. Nije bilo jednostavno ni nabaviti niti dopremiti opremu, ali srećom sve je uspješno završeno. No, zdravlje naših sugrađana nam je bitno, a medicinska oprema je ono što je trenutno u fokusu svake bolnice ili doma zdravlja. U ovom tjednu će ići isporuka prema 38 zdravstvenih ustanova u BiH. Drago nam je da imamo mogućnost pomoći našim građanima koji sve ove godine vjeruju i u naše proizvode i u naše poslovanje te kupuju domaće.

Tko vam je pomogao, a tko nije da dostavite 6 respiratora i ostalog materijala iz Kine?

- Ne bih rekao da je itko sprečavao našu namjeru, više bih rekao da se u startu radilo o nerazumijevanju naše ideje. Kad smo sve pojasnili, zaista su svi izišli u susret i tražili način kako što prije osigurati sve potrebno. Prilikom organizacije transporta naišli smo na brojne barijere. Ne bismo ih uspjeli riješiti bez velike podrške Ureda Europske unije u BiH koji su prepoznali vrijednost donacije, brzo reagirali i financirali transport opreme u BiH.

Kada ćemo jesti slastice iz Laste, koliko će ljudi raditi u slatkoj tvornici i koje proizvode imate u vidu?

- Plan je bio da do kraja godine pokrenemo proizvodnju i vratimo novo ruho domaćoj tvornici keksa i vafla. S obzirom na cjelokupnu situaciju, kašnjenje isporuka, materijala i potrebnih sirovina nisam u mogućnosti sa sigurnošću potvrditi navedeno. Dat ćemo sve od sebe da što prije krenemo s proizvodnjom. Što se tiče slastica iz Laste, osim svima dobro poznatih krem štapića i štrudle, asortiman ćemo s vremenom nadopuniti ovisno o preferencijama tržišta.

Mogli ste proizvoditi bilo šta, kako to da ste se odlučili na higijenske potrepštine i toalet papir, koji je očito tražena roba i u krizno doba?

- Prije pokretanja bilo koje vrste proizvodnje potrebno je odraditi istraživanje i analizu tržišta. Tako smo i mi, uvidjeli prostor u proizvodnji higijenskih potrepština. Vodili smo se time da proizvodimo nešto što se svakodnevno troši a gdje je transport velikog učešća. Tako smo došli do toalet papira, sve drugo je povijest. Naravno trebalo je i malo sreće u svemu tome… Smatrao sam da domaća proizvodnja ima potencijal u ovom sektoru. Svakako, dobar dio robe brze potrošnje će uvijek pronaći svoje mjesto na polici. Važno je napraviti kvalitetan proizvod i nema straha za njegov opstanak na tržištu.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.