Jeste li ikada čitali programe stranaka u BiH? Evo mi jesmo, lijepo pišu, slabo rade

Ćović Dodig Izetbegović
Ilustracija / hercegovina.info

Dok se politika u suvremenim društvima nameće programom, u Bosni i Hercegovini konkretan program izostaje već nekoliko desetljeća, a izborni rezultat se ostvaruje nacionalnim konfrontiranjem. Najveći, gorući problem u sva tri konstitutivna naroda u BiH trenutačno je iseljavanje. Na tisuće mladih napušta zemlju, koja se pretvara u društvo staraca.

Od 1. siječnja 2013. do 1. lipnja 2019. godine Bosnu i Hercegovinu je napustilo 203.011 osoba. Nakon krize koju je gospodarstvo doživjelo zbog pandemije, situacija može biti samo gora. Izvjesno je da se pakiraju i oni koji su do jučer mislili da neće morati otići sa svoga.

Vodeće, vladajuće, nacionalne stranke u BiH ni u svojim programima ne nude konkretna rješenja za mlade obitelji. Toj problematici posvećuju dio pozornosti, no ne definiraju konkretne poteze i korake, kojima ne svjedočimo ni u praksi.

SDA u svome programu o obitelji piše lijepo, no prilično neodređeno.
“Nastavit ćemo promovirati vrijednosti braka između muškarca i žene i obitelji kao temelja stabilnog i zdravog društva. Inzistirat ćemo na zaštiti žene – majke, i obitelji sa više djece. Podržavat ćemo i raditi na unapređenju predškolskog obrazovanja, a posebnu pažnju posvetit ćemo odgoju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama i djece bez roditelja. Pojačat ćemo napore, uz sustavne mjere, koje će stimulirati pomoć obiteljima sa više djece i tako zaustaviti negativan trend nataliteta. Putem Vlade Federacije BiH i županijskih vlada ćemo intenzivirati izradu programa koji pomažu prvo zaposlenje i stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova. Dosljedno ćemo se zalagati za sprečavanje i borbu protiv pošasti suvremenog svijeta koje posebno destruktivno djeluju na djecu i obitelj”, kaže u svom program na temu obitelji SDA.

Jednako neodređeno o istoj temi piše HDZ BiH u svome programu.
“Depopulaciju stanovništva u BiH karakterizira čitav niz negativnih demografskih trendova kao što su niska stopa nataliteta, niska stopa fertiliteta, nepovoljna starosna struktura i emigracija radno sposobnog i spolno reproduktivnoga stanovništva. Zbog devastirajućeg utjecaja depopulacije na sveopće prilike u BiH, glavni će cilj HDZ-a BiH u narednome razdoblju biti pozitivna populacijska politika i revitalizacija kroz definiranje demografskih mjera za osiguranje porasta nataliteta i zaustavljanje trenda iseljavanja”, kažu iz HDZ-a BiH koji su locirali i identificirali problem, ali poput SDA nemaju rješenje.

“Primarna zadaća u povećanju nataliteta bit će donošenje mjera poticajnoga rađanja kako bi se postigao cilj od minimalno troje djece u obitelji. Mjere poticajnoga rađanja podrazumijevat će, između ostalog, pravnu i institucionalnu jednakost, ublažavanje ekonomske cijene podizanja djeteta financijskim davanjima iz proračuna, smanjenje psihološke cijene roditeljstva, usklađivanje rada i roditeljstva”, pišu dalje iz HDZ-a dodavši da će ublažavanje ekonomske cijene podizanja djeteta postići financijskim mjerama kao što je jednokratni roditeljski dodatak, uz progresivni rast za svako sljedeće živorođeno dijete.

“Osigurat ćemo i dječji dodatak za svako dijete, neovisno o ekonomskome statusu obitelji, koji će biti zajamčen za vrijeme školovanja djeteta”, navodi dalje HDZ. U isto vrijeme, u županiji gdje u vlasti participiraju upravo SDA i HDZ majkama je godinama bilo najgore, a većina roditelja ne ostvaruje uvjete za dječji dodatak - HNŽ. Na razini Federacije, prije pandemije korona virusa donesen je zakon Nacrt zakona o zaštiti obitelji s djecom, koji bi mogao ujednačiti prava rodilja u Federaciji.

“Smanjenje iseljavanja, osobito stanovnika koji su u reproduktivnoj životnoj dobi, bit će glavni prioritet i zadaća svih razina vlasti. Nužno je poduzeti sve moguće mjere za motiviranje mladih za ostanak u Bosni i Hercegovini, kao i mjere usmjerene prema povratku onih koji su otišli. Demografsko pitanje je kompleksno i zahtijeva trajno planiranje i praćenje uz značajna financijska sredstva i ljudske resurse. Zbog toga je u pitanje demografskoga oporavka nužno aktivno uključiti i znanstvenu zajednicu koja će kontinuiranim i dugotrajnim multidisciplinarnim znanstvenim pristupom identificirati razloge depopulacije i ponuditi odgovarajuća rješenja”, zaključuju iz HDZ-a.

U demografsku obnovu kune se i SNSD, no zatvaraju se škole i u entitetu kojim vlada ta stranka.  “Demografska obnova je temelj svih naših politika u narednom razdoblju. Zato ćemo posebnu pozornost posvetiti mladima i mjerama podrške roditeljstvu, nastaviti sa politikama koje su u prethodnom razdoblju utjecale na poboljšanje položaja mladih, mjerama usmjerenim na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života. Cilj je dovesti do motivacije za življenjem na apodručju Republike Srpske, što će povećati stopu ukupnog fertiliteta I poboljšati demografsku sliku Republike Srpske”, piše u svom program na temu obitelji i mladih SNSD.

Dodaju da sve mjere koje provode s ciljem povećanja konkurentnosti gospodarstva, novih investicija i otvaranja novih radnih mjesta, povećanja produktivnosti i plaća, realiziraju da bi stvorili bolje uvjete za život svih građana Republike Srpske. Koliko su u tome uspjeli najbolje će ocijeniti građani. A građane u oba entiteta muče isti problem, nezaposlenost, niska primanja, mito i korupcija, politika koja ne nudi rješenja.

Podsjetimo i da BiH, kako smo i pisali, nijedno od 25 ministarstava na federalnoj i državnoj razini nije posvetila demografiji.

Republika Hrvatska ima Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a Srbija ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacijsku politiku, u Vladi Federacije i Vijeću ministara nijedan ministar se ne gorućom problematikom – iseljavanjem, ali i slabim natalitetom. Nasuprot Federaciji i Vijeću ministara, Republika Srpska ima Ministarstvo porodice, omladine i sporta, kojemu je djelokrug analiziranje demografskih kretanja, te praćenje i predlaganje mjera pronatalitetne politike, kao i promoviranje obiteljskih vrijednosti. Vladajući za ovaj problem već odavna nemaju rješenje, no dojam je da ga se i ne traži.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.