Prehrambene navike koje kvare raspoloženje
Hercegovina.info
Naše tijelo i mozak trebaju redovan unos hranjivih namirnica koje nam pomažu u obavljanju dnevnih aktivnosti. Ako ne unosimo takvu hranu, nastaje nervoza i loše raspoloženje. Razmislite o svojim prehrambenim navikama. Osjećate li se posebno loše nakon određenih obroka ili u određeno vrijeme dana? Evo nekih od najčešćih prehrambenih navika koje uzrokuju loše raspoloženje:
Jedete previše ugljikohidrata. Ugljikohidrati imaju smirujući efekt na nas jer utječu na razinu serotonina, kemikaliju u mozgu koja regulira raspoloženje, apetit, osjetljivost na bol i navike spavanja. No, previše "dobrih stvari" može biti i loš odabir, pogotovo kada se radi o prerađenim ugljikohidratima. Ponekad ih doista može biti teško prestati jesti, jednom kada ih okusite. Rezultat? Neopisiv umor nakon, primjerice, pojedene cijele vrećice čipsa.
Ne jedete dovoljno uhljikohidrata. Ovo vrijedi i obrnuto. Osobe koje su ograničile unos ugljikohidrata u organizam, primjerice sljedbenici Atkinsonove dijete, nemaju dovoljno serotonina u organizmu koji bi podigao raspoloženje. Jedenje i inzistiranje na proteinima kada vam doista treba tjestenina može dovesti do iritacije i živčanosti.
Previše se oslanjate na kofein. Doza energije koju dobijete od vaše jutarnje kave može utjecati na poslijepodnevno raspoloženje i dovesti do tenzija i razdražljivosti.
Škrtarite na namirnicama koje popravljaju raspoloženje. Studije potvrđuju kako jedenje previše hrane koja sadrži folate može ukloniti depresivna raspoloženja. Birajte zeleno lisnato povrće, grahorice, žitarice i kruh obogaćen folnom kiselinom te pijte sok od naranče. Mineral selen također je važan za mentalno zdravlje, a nalazi se u češnjaku, ribi, školjkama, cjelovitim žitaricama, sjemenkama suncokreta i brazilskim oraščićima.
Preskačete obroke. Ovo je čest uzrok drastičnog pada razine šećera u krvi koji vas može oslabiti, jednako kao i vašu sposobnost koncentracije. Stručnjaci savjetuju da obroke i međuobroke rasporedite na svaka tri do četiri sata kako bi vaš organizam funkcionirao normalno cijeli dan.
Jedete previše ugljikohidrata. Ugljikohidrati imaju smirujući efekt na nas jer utječu na razinu serotonina, kemikaliju u mozgu koja regulira raspoloženje, apetit, osjetljivost na bol i navike spavanja. No, previše "dobrih stvari" može biti i loš odabir, pogotovo kada se radi o prerađenim ugljikohidratima. Ponekad ih doista može biti teško prestati jesti, jednom kada ih okusite. Rezultat? Neopisiv umor nakon, primjerice, pojedene cijele vrećice čipsa.
Ne jedete dovoljno uhljikohidrata. Ovo vrijedi i obrnuto. Osobe koje su ograničile unos ugljikohidrata u organizam, primjerice sljedbenici Atkinsonove dijete, nemaju dovoljno serotonina u organizmu koji bi podigao raspoloženje. Jedenje i inzistiranje na proteinima kada vam doista treba tjestenina može dovesti do iritacije i živčanosti.
Previše se oslanjate na kofein. Doza energije koju dobijete od vaše jutarnje kave može utjecati na poslijepodnevno raspoloženje i dovesti do tenzija i razdražljivosti.
Škrtarite na namirnicama koje popravljaju raspoloženje. Studije potvrđuju kako jedenje previše hrane koja sadrži folate može ukloniti depresivna raspoloženja. Birajte zeleno lisnato povrće, grahorice, žitarice i kruh obogaćen folnom kiselinom te pijte sok od naranče. Mineral selen također je važan za mentalno zdravlje, a nalazi se u češnjaku, ribi, školjkama, cjelovitim žitaricama, sjemenkama suncokreta i brazilskim oraščićima.
Preskačete obroke. Ovo je čest uzrok drastičnog pada razine šećera u krvi koji vas može oslabiti, jednako kao i vašu sposobnost koncentracije. Stručnjaci savjetuju da obroke i međuobroke rasporedite na svaka tri do četiri sata kako bi vaš organizam funkcionirao normalno cijeli dan.
(D.Š.)
Ordinacija.hr
Ordinacija.hr