Noćne smjene donose brojne zdravstvene probleme

Prema riječima Russella Fostera, stručnjaka za probleme sa spavanjem, ključni problem je unutrašnji biološki sat koji je namješten na vanjski svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svjetla i tame.

On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Dodaje kako stres povećava nivo šećera u krvi i krvni pritisak, jer se organizam priprema odgovoriti na potencijalnu prijetnju koja zapravo ne postoji, jer, samo smo na poslu.

Povišen nivo stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa dva. Stres otežava i rad imunološkog sistema, što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo te gubimo mogućnost empatije. Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima.

A dodatno, kao što zna svaka osoba koja je radila noćne smjene, nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istraživanja koja kažu da se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećanog nivoa hormona grelina koji regulira našu glad.

-On nas čini gladnima i potiče na konzumaciju šećera i ugljikohidrata. To baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa dva- rekao je Foster.

Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe kaže da vlade sve više postaju svjesne tog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom. Dakle postoji sve veća svijest da je nedostatak sna javno zdravstveni problem.