Za najveće masovno izumiranje na Zemlji nisu krivi asteroidi, a ista stvar prijeti nam i danas
Pare iz oceana uništile su gotovo 90 posto vrsta na Zemlji, od puževa i malenih rakova, pa sve do prahistorijskih oblika guštera i vodozemaca u manje od 20.000 godina.
"Veliko umiranje" dogodilo se prije otprilike 252 milijuna godina, daleko prije nego što su Zemljom vladali dinosauri, na kraju perma, zadnjeg razdoblja u eri paleozoika.
U prošlosti su asteroidi, vulkani i požari golemih naslaga ugljena okrivljeni za masovna izumiranja, ali je prst krivice sad uperen na mikrobe pod imenom Methanosarcina.
Oni su u atmosferu izbacivali goleme količine metana koji su drastično promijenili klimu i samu kemijsku ravnotežu oceana.
Kako se nisu mogle prilagoditi na vrijeme, brojne vrste nestale su s lica planeta Zemlje.
No ono što je zaista alarmantno jest činjenica da se isti učinci događaju i danas kao rezultat globalnog zatopljenja uzrokovanog emisijom stakleničkih plinova.
Analiza geoloških naslaga ugljena otkriva značajan rast ugljičnih plinova, ili ugljikovog dioksida ili metana, u vrijeme masovnog izumiranja.
- Vulkanske erupcije nikada ne bi mogle proizvesti tolike količine ugljika sadržanog u kamenim sedimentima iz tog doba - zaključuje doktor Gregory Fournier s MIT-a
Vezani članci