VIDEO  Poslušajte pjesmu 'Serafina od Travnika', koja govori o ženi kojoj su ubili supruga i trojicu sinova

Dario Vištica i Nikola Šimić Tonin pjesmom „SERAFINA OD TRAVNIKA” oživjeli potresnu sudbinu majke kojoj su ubili supruga i trojicu sinova

Serafina Lauš iz sela Ćukle kod Travnika u lipnju 1993. izgubila je supruga i trojicu sinova. I sama je potom gotovo godinu dana provela u zatočeništvu. O njezinoj sudbini, koja je ostala jedna od bolnih priča iz rata u Središnjoj Bosni, nastala je pjesma za koju je glazbu napisao Dario Vištica, a stihove Nikola Šimić Tonin.

Teško je zamisliti što ostane od čovjekova života kada u samo nekoliko dana izgubi gotovo cijelu obitelj. Serafina Lauš to je proživjela. U lipnju 1993. godine, tijekom ratnih sukoba u travničkom kraju, ubijeni su joj suprug i trojica sinova. Ona je odvedena u zatočeništvo, iz kojeg se vratila nakon jedanaest mjeseci. O onome što je doživjela govorila je godinama, tražeći da se sazna istina o smrti njezinih najbližih. Sada je njezina životna priča dobila i glazbeni zapis. Pjesmu „SERAFINA OD TRAVNIKA” skladao je glazbenik Dario Vištica, a tekst je napisao književnik Nikola Šimić Tonin. Obojica su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, pa im priča o stradanju jedne hrvatske obitelji u Središnjoj Bosni nije tek daleka povijesna tema.

Serafina je živjela u selu Ćukle kod Travnika sa suprugom Ivom Laušem, rođenim 1939. godine, i sinovima Draganom (1959.), Fabijanom (1961.) i Miroslavom (1971.). Početkom lipnja 1993., kada su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine napali hrvatska sela na području Travnika, njezina je obitelj doživjela tragediju od koje se nikada nije oporavila. Prema objavljenim svjedočanstvima, Ivo je ubijen na kućnom pragu, Fabijan je poginuo tijekom ratnih događaja, a Dragan i Miroslav, prema iskazima njihove majke, ubijeni su nakon zarobljavanja. Serafina je i sama zarobljena. Dio zatočeništva provela je u rodnom kraju, a potom u Muzičkoj školi u Zenici, koja je tijekom rata služila kao mjesto zatočenja. Kada se nakon približno jedanaest mjeseci vratila kući, ondje više nije bilo ni njezina supruga ni sinova. Ostale su uspomene i pitanja na koja je nastavila tražiti odgovore.

O stradanju obitelji Lauš Serafina je govorila javno, a svjedočila je i pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, u postupcima protiv Tihomira Blaškića te Darija Kordića i Marija Čerkeza. Njezini iskazi posebno su potresni zato što je govorila o ljudima koje je poznavala i prije rata. U razgovoru za Večernji list 2017. godine spomenula je Avdu Delića te Omera i Jasmina Lukovića, povezujući ih sa zarobljavanjem svoje obitelji i drugih mještana. U drugim objavljenim izvještajima navodi se i Safet Dejić iz Stranjana kod Zenice, kojega je povezivala s odvođenjem sina Miroslava. Opisivala je kako su zarobljenici držani u garaži te kako su Dragan i Miroslav odvođeni i zlostavljani prije nego što su ubijeni.

Ti navodi dio su njezinih javnih svjedočanstava i ne predstavljaju pravomoćno utvrđenu kaznenu odgovornost spomenutih osoba. Serafinu je osobito boljelo to što je među ljudima koje je imenovala bilo i onih koje je njezina obitelj godinama poznavala. Unatoč svemu, u razgovorima je govorila i o vjeri i oprostu, ne odustajući od zahtjeva da se utvrdi tko je odgovoran za smrt njezinih najbližih. Preminula je 16. travnja 2026. godine, u 87. godini života, ne dočekavši pravdu koju je toliko dugo tražila.

Pjesma nastala iz potrebe da se jedna priča ne zaboravi

Skladatelj Dario Vištica, podrijetlom iz Veljaka kod Ljubuškog, već godinama živi i radi u Zadru. Glazbom se bavi uz posao koji na prvi pogled nema mnogo dodirnih točaka sa skladanjem. Magistar je ekonomije, bivši stručni suradnik i asistent Sveučilišta u Zadru - Odjel za ekonomiju, voditelj projekata iz EU fondova i uspješan poduzetnik koji vodi tvrtku za financijske i računovodstvene usluge. Iza sebe ima i nekoliko znanstvenih radova, uključujući nekoliko međunarodno značajnih publikacija, od kojih je jedna objavljena u izdanju britanske akademske izdavačke kuće Cambridge Scholars Publishing. Za svoj znanstveni doprinos akademskoj zajednici dobio je Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zadru, a za kulturni doprinos nagrađen je i nagradom „Donat”. No glazba je također važan dio njegova života. Gitarist je, skladatelj, aranžer i producent, a radio je i glazbu za film koji je osvojio prvu nagradu na festivalu Paella Film Fest u Španjolskoj. Godine 2022. njegova pjesma „Zagrli anđela svog” osvojila je prvo mjesto na Međunarodnom festivalu duhovne glazbe u Zadru.

Vištica je aktivan i izvan glazbe i poslovnog svijeta. Organizator je i zamjenik direktora međunarodnog šahovskog festivala Zadar Chess Fest 2026, a član je Nadzornog odbora Županijskog šahovskog saveza Zadarske županije i potpredsjednik Šahovskog kluba pri Sveučilištu u Zadru. Obnaša i dužnost tajnika Udruge Ravni kotari te je član Hrvatskog književnog društva Zadar i Matice hrvatske. Iako se njegovi interesi protežu od ekonomije i znanosti do glazbe, šaha i književnosti, u pjesmi „SERAFINA OD TRAVNIKA” u prvi je plan stavio priču koja ga je potaknula na skladanje. Glazba je ovdje u službi teksta i sudbine žene o kojoj pjesma govori.

Autor stihova, Nikola Šimić Tonin, rodom je iz Drinovaca, a odrastao je u Busovači. Hrvatski je književnik, pjesnik, romanopisac, novinar, tekstopisac i dragovoljac Domovinskog rata. Danas je predsjednik Hrvatskog književnog društva – Zadar, a tijekom dugogodišnjeg književnog rada objavio je brojne knjige, od kojih su pojedine prevedene na strane jezike, dok su mu radovi zastupljeni i u međunarodnim antologijama. Među njegovim djelima su „Azilanti”, „Ustani kada kažeš Vukovar” i „U vatrama rata u vatrama krvi”. U njegovu pisanju često se susreću ratna iskustva, zavičaj, hrvatska povijest i sudbine običnih ljudi, zbog čega se i priča o Serafini Lauš prirodno uklapa u teme kojima se godinama bavi. Pokretač je i urednik „Zadarskog književnog ljetopisa”, organizator pjesničke manifestacije „Stijeg slobode” na Kninskoj tvrđavi te inicijator i organizator književnih nagrada „Zoranić”, „Goran Bujić” i „Donat”, kao i manifestacije „Joja Ricov”. Njegov rad nije vezan samo uz pisanje knjiga nego i uz okupljanje književnika, organiziranje kulturnih događanja i promicanje hrvatske književnosti.

Na pjesmi „SERAFINA” Vištica i Šimić Tonin surađivali su kao skladatelj i autor teksta. Vištica je napisao glazbu i izradio aranžman, a cijela izvorna demo snimka, uključujući instrumentalni i vokalni dio, nastala je u programu Steinberg Nuendo. Završna produkcija obavljena je u Studiju MOCHVARA, gdje su korišteni i suvremeni digitalni alati te tehnologije umjetne inteligencije za dodatno oblikovanje zvuka. Autori pritom naglašavaju da su stihovi, skladba i aranžman njihovo izvorno djelo, dok je tehnologija korištena u produkcijskom postupku. Takav način rada omogućio je da pjesma dobije završni studijski zvuk, a da pritom zadrži glazbenu zamisao iz koje je nastala.

Pjesma ne pokušava ispričati cijelu povijest rata u Središnjoj Bosni. U njezinu je središtu jedna žena i ono što joj se dogodilo. Serafina Lauš izgubila je supruga Ivu i sinove Dragana, Fabijana i Miroslava, a nakon zatočeništva ostatak života provela je čuvajući uspomenu na njih i govoreći o njihovu stradanju. Njezina priča govori i o drugim obiteljima koje su u ratu izgubile svoje najbliže, često bez odgovora na pitanje tko je za to odgovoran. Upravo zato autori žele da pjesma ostane spomen na obitelj Lauš, ali i podsjetnik da se o nevinim žrtvama mora govoriti bez obzira na to koliko je vremena prošlo.

Serafina više nije među živima. Nema ni njezina supruga ni trojice sinova. Ostala su njihova imena, njezina svjedočanstva i sada pjesma koja nosi njezino ime. Za Darija Višticu i Nikolu Šimića Tonina to je bio razlog da ovu priču ispričaju glazbom. Ne zato da bi se produbljivale stare podjele, nego da ljudi koji su stradali ne ostanu samo broj u ratnim izvještajima.

Pjesma „SERAFINA OD TRAVNIKA” dostupna je na YouTubeu.

Glazba i aranžman: Dario Vištica, tekst: Nikola Šimić Tonin, produkcija: Studio Mochvara, Label: Mochvara - 2026.