VELIKA SUBOTA Dan tišine i molitve, kršćani iščekuju Isusovo uskrsnuće

Na Veliku subotu Crkva tišinom i molitvom prebiva kod Kristova groba, u iščekivanju Gospodinova uskrsnuća. Te večeri slavi se Vazmeno bdjenje, najsvetija i najuzvišenija liturgija u crkvenoj godini.

Bdjenje započinje u večernjim satima, kako bi se uskrsna svijeća, uz trostruki usklik "Svjetlo Kristovo!", unijela u potpuno mračnu crkvu. Taj čin simbolično razgoni tamu i unosi svjetlo u svijet, označujući pobjedu uskrslog Krista nad smrću i grijehom.

Plamen svijeće predstavlja samoga Krista, Onoga koji je za nas bio mučen, pokopan i uskrsnuo. Bdjenje zato započinje u noći Velike subote, a završava prije zore uskrsnog jutra.

Služba svjetla započinje blagoslovom ognja ispred crkve, iz kojega se pali uskrsna svijeća. Predvoditelj slavlja na nju ucrtava križ, te slova Alfa i Omega, prvo i posljednje slovo grčkog alfabeta, jer Krist je početak i svršetak svega stvorenoga.

Slijedi Služba riječi, iznimno bogata i sadržajna. Ona vjernike vodi kroz povijest spasenja, od stvaranja svijeta do uskrsnuća Gospodinova, kako bi, razmatrajući Božja čudesna djela, u zoru dočekali puninu Kristove pobjede.

Krsna služba počinje litanijama svih svetih, nakon čega se blagoslivlja voda. Potom slijedi svečano odricanje od grijeha i ispovijest vjere. Vodom će biti kršteni odrasli katekumeni ili djeca koja će se krstiti u ovoj noći. Ako nema kandidata za krštenje, tada predvoditelj škropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obećanja koja su dali Bogu osobno ili su ih dali njihovi roditelji i kumovi.

Vrhunac bdjenja je Euharistijska služba, u kojoj vjernici slave puninu Kristove prisutnosti, prisutnog u svjetlu, u Riječi, u krsnoj vodi, i konačno u samoj Euharistiji. Tako Crkva u zajedništvu vjernika dočekuje Uskrs, pobjedu života nad smrću.