VIDEO  U Mostaru je i najjeftiniji smještaj u domu za starije skuplji od prosječne mirovine

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve izraženije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih znači da je sve manje onih koji mogu brinuti o starijim članovima obitelji. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja sve su duže, a mjesečne cijene smještaja premašuju prosječnu mirovinu.

Umirovljena profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe boravi četvrtu godinu. Uslugom je zadovoljna, s drugim korisnicima se dobro slaže, a djeca joj često dolaze u posjet, prenosi Federalna.

“Oni mi dolaze vrlo često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u trgovinu i kupe sve što treba”, priča ona.

Smještaj skuplji od mirovine

U dvije jedinice mostarskog centra boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi od njih nisu u mogućnosti sami financirati boravak, iako je ovaj centar najjeftiniji u ovom dijelu zemlje.

Prosječna mirovina u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene najjeftinijeg smještaja i skrbi nešto više.

“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

Liste čekanja sve duže

Cijene u drugim centrima nešto su više, a u pojedinima dosežu i do 2.800 KM, što ovisi o pokretljivosti korisnika. Unatoč tome, liste čekanja postaju sve duže.

“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditeljica Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Delić navodi da je najveća potreba za smještajem nepokretnih osoba.

“Liste čekanja jesu duže, ali ovise o kategoriji korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istaknula je Delić.

Nedostaju kapaciteti i kadar

Sve je više i korisnika kojima je potrebna palijativna skrb.

Hercegovačko-neretvanskoj županiji nedostaje centar za takvu vrstu korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje kapacitete za 25 do 30 posto. Nedostaje i osposobljenog osoblja u ovom sektoru, a izvjesno je da će pritisak na sustav nastaviti rasti.