Zašto se u Crnoj Gori odjednom razbuktala mržnja prema Turcima?

Državljani Turske od četvrtka, 30. listopada, ponovno u Crnu Goru moraju ulaziti s vizama. To je epilog nekoliko dana ozbiljnih incidenata, govora mržnje i protuturske histerije koja se valjala ulicama i četvrtima glavnog grada Podgorice.

Sve je počelo tučnjavom nekoliko crnogorskih i stranih državljana čije se okolnosti još utvrđuju. Jedan mladić iz Podgorice tom je prilikom ranjen, a iako su kao vinovnici sukoba označeni turski državljani, na kraju je policija uhitila trojicu Azerbajdžanaca i jednoga Turčina. Osim stranaca koji su kod sebe imali nož, analiza snimke incidenta pokazuje da je i jedan od Podgoričana imao nešto u ruci, a nadležni i dalje istražuju što je to bilo.

U međuvremenu su po jedan Turčin i Azerbajdžanac, koji su se teretili za pokušaj ubojstva mladića iz Podgorice, pušteni da se brane sa slobode jer nema dokaza da su počinili to djelo.

Sve u svemu, incident je doveo do eksplozije nezadovoljstva prema Turcima, koje se pretvorilo u otvorenu ksenofobiju i govor mržnje.

Premijer uveo vize „pogrešnoj" zemlji

Premijer Milojko Spajić iste je noći kad su počeli protuturski prosvjedi i marševi dijelovima Podgorice, gdje stranci imaju restorane i trgovine, najavio da će Crna Gora ponovno uvesti vize državljanima Turske. Ironija je u tome što su većina osumnjičenih stranih državljana koji su sudjelovali u incidentu s Podgoričanima – Azerbajdžanci. Ipak, umjesto sagledavanja svih okolnosti, Spajić je ekspresno odlučio udovoljiti zahtjevima ulice.

„Vidimo i u prethodnim danima, kada smo imali velike izazove, da je sigurnosni sektor odgovorio kako treba i da je zaštitio građane svih nacionalnosti, vjera, identitetskih profila i svih državljanstava“, rekao je Spajić.

Pritom se nije osvrnuo na to što je policija dvije noći zaredom slušala i pratila ulicama gomilu ljudi koji su vikali: „Ubij Turčina“, „Turci van“ i „Turčin gradom neće šetati“, što je prema crnogorskom zakonu kažnjivo i što daje osnovu policiji da prekine takve skupove.
Istodobno je još osmero ljudi uhićeno zato što su fizički napali strane državljane ili širili govor mržnje prema njima putem društvenih mreža. Iz oporbe su Spajiću poručili da je „država pala na ispitu“.

Turci značajno doprinose crnogorskom gospodarstvu

Atmosfera progona Turaka pripremljena je ranije zapaljivim izjavama pojedinih političara iz vlasti koji su širili dezinformacije da u Crnoj Gori ima 110.000 Turaka, a službeno ih je 13.500. Govorilo se i da „Turska slanjem velikog broja migranata želi ponovno pokoriti Balkan“ te da je na djelu „neoosmanizam“.

Činjenica je da je njihov dolazak posljednjih godina podigao najamnine i cijene nekretnina, a zasigurno utjecao i na rast nekih drugih cijena i usluga.
Zasigurno su i oni činili određena kaznena djela u Crnoj Gori, ali ništa više od ostalih stranaca u prosjeku. Događalo se da stranci iz drugih država, poput Srbije, Rusije ili Ukrajine, počine i ozbiljnija kaznena djela, ali to nije izazivalo metež na ulicama.

S druge strane, Turci su u prvih osam mjeseci ove godine imali najviše stranih investicija u Crnoj Gori – uložili su više od 92 milijuna eura. To je petina ukupnog iznosa stranih ulaganja, prema podacima lista Vijesti.

Turci posjeduju i 14.500 tvrtki u Crnoj Gori, odnosno svaku petu, a od ukupno 2,8 milijuna putnika na oba crnogorska aerodroma prošle godine, opet se petina – odnosno 560.000 ili 20 posto – odnosila na letove između Crne Gore i Turske.

Prvoga dana uvođenja viza, na crnogorskim aerodromima, kako je prenijela Televizija Vijesti, na dolaznim letovima iz Turske nije bilo više od 40 ljudi. Raniji prosjek bio je 150.
Istodobno, neki od najvećih hotelijera upozorili su da Turci otkazuju aranžmane i da će odluka o uvođenju viza izravno pogoditi turistički sektor, koji je među najvažnijima za crnogorsko gospodarstvo.

Toga je svjestan i premijer Spajić, koji kaže da je „suludo, imajući u vidu da je Crna Gora turistička zemlja, nekome poručivati da nije dobrodošao i da je to gospodarsko samoubojstvo“. S druge strane, poručuje da neće dopustiti ni da netko zlorabi tradicionalno crnogorsko gostoprimstvo.

Policija posljednjih dana pojačano djeluje na terenu i svakodnevno obavještava javnost o protjerivanju ili otkazivanju boravka strancima zbog kršenja propisa. Od početka godine već je otkazan boravak ili je protjerano blizu 3.000 stranaca.
Vlada je istodobno najavila i stroži Zakon o strancima, pa oni više neće moći otvarati tvrtke u Crnoj Gori ako ne budu zapošljavali i crnogorske državljane. Također, bit će restriktivniji i uvjeti za izdavanje dozvola za njihov boravak i rad u Crnoj Gori.

Sve to bit će dio nove imigracijske politike nakon što Vlada, realno, godinama uopće nije vodila računa o njoj. Ili joj je, kako mnogi smatraju, odgovaralo da velik broj stranaca s kapitalom dolazi u Crnu Goru kako bi se lakše punio proračun.

Ostaje gorak okus što je tek val ksenofobije i mržnje prema strancima natjerao nadležne da se konačno pozabave tim pitanjem koje su uporno ignorirali.