Xi Jinping i Vladimir Putin održali telefonski razgovor, pozivaju na smirivanje situacije na Bliskom istoku

U jeku rastućih napetosti između Irana i Izraela, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su telefonski razgovor tijekom kojeg su zajednički pozvali na smirivanje situacije, poslavši pritom, posredno ali jasno, poruku Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema izvješću CNN-a, razgovor se odvijao u trenutku dok Washington razmatra moguće uključivanje u eskalirajući sukob, što je dodatno pojačalo globalnu zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba na širu regiju Bliskog istoka.

Poruka upućena Washingtonu bez izravnog imenovanja

Iz Pekinga je poručeno da „međunarodna zajednica, a posebno velike sile koje imaju poseban utjecaj na strane u sukobu, trebaju djelovati na smirivanje situacije, a ne suprotno“. Iako američki predsjednik Donald Trump nije izrijekom spomenut, interpretacija izjave jasno upućuje na američku politiku prema Bliskom istoku.

Xi je tijekom razgovora naglasio potrebu za trenutačnim prekidom vatre, s naglaskom na Izrael, pozivajući sve strane da „što prije obustave napade kako bi se spriječila daljnja eskalacija i izbjeglo prelijevanje sukoba“. Kineski predsjednik posebno je upozorio na rizik destabilizacije šire regije.

Rusko-kineska diplomatska koordinacija

Kremlj je priopćio kako su Xi i Putin zajednički osudili izraelske napade na Iran. Ruski predsjednik je ponudio ulogu posrednika u smirivanju sukoba, što je Xi Jinping podržao, ocjenjujući da bi takva inicijativa mogla pridonijeti deeskalaciji „iznimno napete situacije“.

Iako se Kina dosad trudila ostati neutralna u većini svjetskih sukoba, njezino sve otvorenije pozicioniranje u blizini Rusije, posebice u trenucima kada SAD razmatra vojnu intervenciju, naglašava njezine ambicije u redefiniranju svjetskog poretka.

Putin: Moja unuka priča kineski

Zanimljiv detalj iz razgovora došao je s ruske strane. Vladimir Putin, poznat po rijetkom dijeljenju privatnih informacija, otkrio je kako njegova unuka tečno govori kineski jer ju je čuvala dadilja iz Pekinga. „S njom tečno govori kineski“, istaknuo je Putin, dodajući da u Rusiji raste interes za učenje kineskog jezika, paralelno s jačanjem ekonomskih odnosa dviju zemalja.

Ova simbolična gesta ujedno služi i kao ilustracija sve čvršćih političkih i gospodarskih veza: godišnja trgovinska razmjena između Kine i Rusije dosegla je 240 milijardi dolara, dok je Peking Moskvi postao ključni vanjskotrgovinski partner nakon zapadnih sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Putin nije jedini izolirani svjetski lider čiji se interes sve više okreće prema Pekingu. Primjerice, najmlađi sin bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, dvadesetogodišnji Nikolaj Lukašenko, trenutačno studira na sveučilištu u kineskoj prijestolnici – što također ukazuje na strateško pomicanje fokusa autoritarnih režima prema Kini, i njezino rastuće značenje u obrazovanju, diplomaciji i ekonomiji.