VON DER LEYEN 'Zapad više ne postoji'

Predsjednik Donald Trump više je puta isticao kako se proizvodnja vraća u Sjedinjene Američke Države, hvaleći kompanije koje su najavile velika ulaganja u proizvodnju – od računalnih čipova do automobila – na američkom tlu.

No, najave je lako dati. Dugoročno gledano, zašto bi kompanije ili strane države ulagale u SAD, koji je u svega nekoliko tjedana uzdrmao globalni ekonomski poredak? Otkako je Trump 20. siječnja preuzeo dužnost, Sjedinjene Države su se od stabilnog gospodarstva i pouzdanog partnera pretvorile u izvor neizvjesnosti i nesigurnosti, piše CNN.

Von der Leyen: “Zapad kakvog smo poznavali više ne postoji”

Možda to nitko nije sažeo bolje od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je za jedan njemački medij izjavila: “Zapad kakvog smo poznavali više ne postoji.”

Drugim riječima – Sjedinjene Države više nisu jedina trgovinska opcija.

Europa i Kina kao protuteža

SAD je i dalje najveće svjetsko gospodarstvo, s bruto domaćim proizvodom od gotovo 30 bilijuna dolara. No, Kina kao drugo najveće gospodarstvo ima BDP od oko 18 bilijuna dolara, dok ukupna vrijednost gospodarstva Europske unije iznosi približno 17 bilijuna eura, odnosno 19 bilijuna dolara.

“Imamo 166 članica u organizaciji. Trgovina SAD-a čini 13 % svjetske trgovine. To znači da se 87 % odvija među ostalim članicama WTO-a”, izjavila je Ngozi Okonjo-Iweala, glavna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, za CNN-ovog Richarda Questa.

Trumpove carine i nepredvidiva politika

Trump ustraje u tvrdnji da su druge države “godinama iskorištavale” SAD, unatoč tome što je američko gospodarstvo ostvarivalo jedan od najviših rasta među razvijenim zemljama. Dosad je uveo:

• 25 % carina na aluminij i čelik

• 25 % carina na robu iz Meksika i Kanade koja nije u skladu s novim sporazumima

• 145 % carina na kineski uvoz

  Tekst se nastavlja ispod oglasa

• 25 % carina na automobile (uz posebne najave za autodijelove)

• 10 % osnovnih carina na sav uvoz u SAD

No, same brojke ne mogu dočarati koliko su nagle i učestale bile promjene – carine su se uvodile, ukidale i ponovno najavljivale, što je dodatno otežalo poslovno planiranje.

Ekonomske posljedice i globalna nesigurnost

“Trenutačne carine vjerojatno će znatno usporiti globalni gospodarski rast”, navodi se u izvješću agencije Moody’s. “Nedosljedan pristup politici dodatno je narušio globalno povjerenje.”

Promjene nisu bile samo brze, već i duboke.

“Ovo su vrlo temeljite promjene politike”, rekao je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell na skupu Ekonomskog kluba u Chicagu. “Nemamo suvremeno iskustvo koje bi nam pomoglo u njihovom razumijevanju.”

Njegova izjava uzdrmala je američka burzovna tržišta – investitori su postali dodatno zabrinuti kad je i obično suzdržani čelnik centralne banke sugerirao da se svjetski poredak okreće naglavačke. (Trump ga je sutradan napao na društvenim mrežama zbog, kako je naveo, previše sporog snižavanja kamatnih stopa: “Smjena Powella ne može doći dovoljno brzo!”)

Utjecaj na kompanije i građane

Kako ističe novinarka CNN-a Allison Morrow, posljedice su već vidljive – od tehnoloških divova poput Nvidije i Boeinga, do građana koji naručuju povoljne proizvode putem platformi Temu i Shein.

Kina se udaljava, Europa se približava

Kina još od trgovinskog rata u prvom Trumpovom mandatu diverzificira svoje trgovinske odnose. Udio kineskog izvoza prema SAD-u pao je s 19,2 % u 2018. godini na 14,7 % u 2024., izjavio je Sheng Laiyun iz kineskog Državnog zavoda za statistiku. Reuters je nedavno izvijestio da Peking želi dodatno ojačati trgovinu s Europskom unijom.

Na pitanje novinara u četvrtak o tome brine li ga što se Kina zbližava s američkim saveznicima, Trump je odgovorio: “Ne, ne. Nitko se ne može natjecati s nama. Nitko.”

Kanada, Meksiko i Indija okreću se EU-u

No, Kina nije jedina koja se distancira. Mnogi Kanađani već su otkazali putovanja u SAD u znak bojkota Trumpove politike carina. Kanadski premijer Mark Carney prošli je tjedan objavio kako je razgovarao s Ursulom von der Leyen.

“Kroz našu povijest, Kanada i Europa zajedno su radile na jačanju gospodarstava i zajedničke sigurnosti. U ovom vremenu globalne nestabilnosti, fokusirani smo na jačanje odnosa”, poručio je Carney.

Von der Leyen je ponovila sličan stav, navodeći kako sve više vlada – uključujući one iz Kanade, Meksika i Indije – traže tješnje odnose s EU-om.

“Svi žele više trgovine s Europom – i to nije samo ekonomsko pitanje”, rekla je. “Riječ je i o uspostavi zajedničkih pravila i predvidivosti. Europa je poznata po pouzdanosti i stabilnosti – a to se ponovno počinje cijeniti.”

Lagarde poziva na europsku neovisnost

Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, pozvala je na europsko jedinstvo uoči Trumpove najave o tzv. “recipročnim” carinama najavljenoj za 2. travnja.

“Vjerujem da je ovo trenutak kada možemo zajednički odlučiti preuzeti sudbinu u svoje ruke. To smatram putem prema neovisnosti”, izjavila je za francuski radio France Inter.