Ukrajinac uhićen u Hrvatskoj zbog sabotaže Sjevernog toka, osumnjičen da je ronio i postavljao eksploziv

Ukrajinski državljanin Volodimir Z., kojega njemački istražitelji sumnjiče da je kao ronilac sudjelovao u postavljanju eksploziva na plinovode Sjeverni tok 1 i 2, uhićen je u srijedu u Puli. Isti muškarac ranije je bio uhićen u Poljskoj, ali je tamošnji sud odbio njegovu predaju Njemačkoj i pustio ga na slobodu.

Volodimira Z. uhitili su hrvatski policajci na temelju europskog uhidbenog naloga koji je 3. lipnja 2024. izdao istražni sudac njemačkog Saveznog vrhovnog suda.

Akciju je koordiniralo Ravnateljstvo policije u Zagrebu, objavilo je njemačko Savezno državno odvjetništvo. Na službenim stranicama hrvatske policije do trenutka objave ove vijesti nije bilo priopćenja o uhićenju.

Njemačko tužiteljstvo tereti ga za zajedničko izazivanje eksplozije, protuustavnu sabotažu te uništenje infrastrukturnih objekata, navedeno je u službenom priopćenju.

Osumnjičen da je ronio i postavljao eksploziv

Prema navodima iz uhidbenog naloga, Volodimir Z. obučeni je ronilac koji je pripadao skupini okupljenoj oko Serhija K., protiv kojega se vodi zaseban kazneni postupak.

Njemački istražitelji sumnjaju da je skupina u rujnu 2022. postavila eksplozivne naprave na plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u blizini danskog otoka Bornholma.

Volodimir Z. navodno je osobno sudjelovao u ronjenjima potrebnima za postavljanje eksploziva. Osumnjičenici su se do lokacije prevezli jedrilicom koja je isplovila iz njemačke luke Rostock. Plovilo je prethodno preko posrednika unajmljeno od njemačke tvrtke uz uporabu krivotvorenih osobnih isprava.

Eksplozivne naprave aktivirane su 26. rujna 2022. godine, pri čemu su teško oštećena oba plinovoda položena na dnu Baltičkog mora.

Nakon predaje njemačkim vlastima Volodimir Z. trebao bi biti izveden pred istražnog suca Saveznog vrhovnog suda u Karlsruheu.

Poljski sud ranije ga pustio na slobodu

Riječ je o istom muškarcu kojega su poljske vlasti 30. rujna 2025. uhitile u blizini Varšave, također na temelju njemačkog europskog uhidbenog naloga.

Poljski sud 17. listopada odbio je njegovu predaju Njemačkoj i naredio da ga se pusti na slobodu. Sudac je tada ocijenio da se napad na plinovode može promatrati kao vojna akcija u „pravednom ratu“, zbog čega pojedinac, prema njegovu stajalištu, ne bi trebao kazneno odgovarati.

Odluku poljskog suda javno je pozdravio i premijer Donald Tusk, dugogodišnji protivnik energetske ovisnosti Europe o Rusiji.

Volodimir Z. i 2024. godine izbjegao je uhićenje u Poljskoj, nakon čega se vratio u Ukrajinu. Poljsko tužiteljstvo tada je tvrdilo da njemačke vlasti njegovo ime nisu pravodobno unijele u bazu traženih osoba, zbog čega granična policija nije imala osnovu za njegovo zadržavanje.

The Wall Street Journal poslije je, pozivajući se na izvore upoznate s istragom, objavio da je osumnjičenik prevezen iz Poljske u Ukrajinu crnim BMW-om s diplomatskim registracijskim oznakama kojim je navodno upravljao ukrajinski vojni ataše. Ukrajinske vlasti nisu komentirale te tvrdnje.

Serhij K. uhićen u Italiji i optužen u Njemačkoj

Odvojeni postupak vodi se protiv Serhija K., bivšeg ukrajinskog časnika kojega njemački istražitelji smatraju koordinatorom skupine.

On je 21. kolovoza 2025. uhićen tijekom obiteljskog odmora u talijanskoj pokrajini Rimini. Italija ga je u studenome iste godine predala Njemačkoj, gdje se nalazi u istražnom zatvoru.

Njemačko Savezno državno odvjetništvo protiv njega je 30. lipnja 2026. podiglo optužnicu pred Višim zemaljskim sudom u Hamburgu.

Serhij K. odbacuje optužbe i tvrdi da se u vrijeme napada nalazio u Ukrajini, gdje je služio kao časnik ukrajinske vojske.

Istraga otvorila pitanje moguće uloge ukrajinske vojske

The Wall Street Journal objavio je da su njemački istražitelji, analizirajući najam plovila, telefonske pozive, registarske oznake i snimke nadzornih kamera, identificirali trojicu pripadnika ukrajinskih specijalnih snaga i četvero iskusnih ronilaca.

Jedan od ključnih tragova navodno je bila snimka njemačke kamere za nadzor brzine. Softver za prepoznavanje lica povezao je snimljenog ronioca s profilima na društvenim mrežama, što je istražitelje dovelo do ostalih osumnjičenika.

Prema tvrdnjama The Wall Street Journala, operaciju je izvela elitna ukrajinska vojna postrojba pod zapovjedništvom tadašnjeg vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog, današnjeg ukrajinskog veleposlanika u Londonu.

Njemačko tužiteljstvo u priopćenju o uhićenju u Puli nije iznijelo tvrdnju o Zalužnijevoj ulozi. Ukrajinske vlasti ranije su odbacivale navode da su sudjelovale u napadu ili znale za pripremu sabotaže.

Eksplozije na Sjevernom toku teško su oštetile infrastrukturu izgrađenu za dopremu ruskog prirodnog plina u Njemačku. Napad je dodatno zaoštrio odnose u Europi nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu i u vrijeme ubrzanog smanjivanja europske ovisnosti o ruskim energentima.