Trump u ovoj fazi ne želi sporazum s Iranom unatoč visokoj cijeni rata

Više od dva tjedna nakon početka rata na Bliskom istoku koji trese globalno gospodarstvo, predsjednik SAD-a Donald Trump isključio je mogućnost sporazuma s Iranom u ovoj fazi.

Sjedinjene Države i Izrael tvrde da su značajno oslabili Islamsku Republiku od pokretanja operacije 28. veljače, čiji je cilj uništenje iranskog programa balističkih raketa i nuklearnog programa, pa čak i rušenja iranskog režima, prenosi Hina.

"Iran želi postići dogovor, a ja ne želim, jer uvjeti sporazuma još nisu dovoljno dobri", rekao je predsjednik Trump u intervjuu za NBC.

Prema njemu, kako bi se ti uvjeti proveli, oni moraju biti "vrlo čvrsti" i moraju uključivati ​​​​obvezu Teherana da odustane od svojih nuklearnih ambicija.

Iran je dosad odbacio sve pregovore o uspostavljanju primirja u ovom sukobu, koji je zahvatio regiju i doveo do vrtoglavog rasta cijena nafte.

Novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, koji je naslijedio svog oca ubijenog prvog dana rata, i sam je ranjen u napadima, piše AFP, i još se nije pojavio u javnosti.

Ako je živ, što Donald Trump "ne zna", trebao bi se "predati", izjavio je američki predsjednik.

Rat je u sukob uvukao mnoge zemlje u regiji, uključujući Irak, gdje je američko veleposlanstvo u subotu bilo meta napada dronom za koji još nitko nije preuzeo odgovornost, što je drugi takav napad od početka rata.

Veleposlanstvo je pozvalo Amerikance da "odmah" napuste zemlju.

No, upravo u Iranu i Libanonu, koji je 2. ožujka u rat uvukla proiranska šijitska skupina Hezbolah i koji Izrael žestoko bombardira, zabilježena je većina od više od 2000 smrti dosad, prema podacima koje su objavile vlasti uključenih zemalja.

U Libanonu, gdje su u noćnim izraelskim napadima na jugu ubijene najmanje četiri osobe, vlasti žele formirati delegaciju za pregovore o prekidu neprijateljstava sa svojim susjedom, prema službenom izvoru koji je govorio za AFP.

Pratnja tankera?

Napadi na infrastrukturu zemalja Perzijskog zaljeva, kao i blokada strateškog Hormuškog tjesnaca također su podigli cijenu sirove nafte po Brentu, globalnoj referentnoj vrijednosti, za više od trećine, pa se barelom sada trguje po oko 100 dolara.

Sjedinjene Države još uvijek nastoje obnoviti brodski promet na tom plovnom putu kroz koji inače prolazi petina svjetske proizvodnje nafte.

Donald Trump pozvao je zemlje poput "Kine, Francuske, Japana, Južne Koreje i Ujedinjenog Kraljevstva" da pošalju vojne brodove da poput Sjedinjenih Država prate tankere s naftom u tom području.

Seul "pažljivo ispituje" ovaj zahtjev, rekao je dužnosnik Bijele kuće za AFP u nedjelju, dok je London rekao da "trenutačno sa svojim saveznicima i partnerima raspravlja o nizu opcija kako bi se pobrinuli za sigurnost pomorskog prometa u regiji".

Britanska vlada smatra "deeskalaciju sukoba" ključnom, u kontekstu jačanja ratoborne retorike.