Trump: 'Grenland ćemo preuzeti milom ili silom. Ako to ne učinimo mi, osvojit će ga Rusija ili Kina'

Iako je riječ o jednom od najrjeđe naseljenih područja na svijetu, položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika daje mu iznimnu stratešku važnost. Zbog svoje geografske pozicije, Grenland je pogodan za sustave ranog upozoravanja na raketne napade, kao i za praćenje pomorskog prometa u arktičkoj regiji.

Američki predsjednik Donald Trump u više je navrata isticao da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći, bez iznošenja dokaza, da je „posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima“, piše BBC.

Sjedinjene Države već desetljećima imaju vojnu prisutnost na Grenlandu. U američkoj bazi Pituffik, na sjeverozapadu otoka, stalno je stacionirano više od 100 američkih vojnika. Riječ je o objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.

Trump nezadovoljan ugovorom o najmu

Prema postojećim sporazumima s Danskaom, SAD ima ovlasti rasporediti neograničen broj vojnika na Grenlandu. Ipak, Trump je u razgovoru s novinarima u Washingtonu poručio kako aktualni ugovor o najmu nije zadovoljavajući.

„Zemlje ne mogu sklapati devetogodišnje ugovore ili čak stogodišnje ugovore“, rekao je Trump, dodajući da bi SAD trebao imati vlasništvo nad Grenlandom. Najavio je da će „nešto“ poduzeti po tom pitanju, „sviđalo se to drugima ili ne“.

„Ako to ne učinimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi ne želimo imati Rusiju ili Kinu za susjede“, rekao je Trump te dodao:
„Želio bih postići dogovor na lakši način, ali ako to ne učinimo na lakši način, učinit ćemo to na teži način.“

Naglasio je kako to, prema njegovim riječima, mora shvatiti i NATO.

Saveznici stali uz Dansku

Danski saveznici unutar NATO-a, kao i Kanada, ovoga su tjedna izrazili jasnu podršku Danskoj. U zajedničkim porukama naglašeno je da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih međusobnih odnosa“.

Saveznici su poručili da dijele interes SAD-a za sigurnost Arktika, ali da se ona mora graditi zajednički, uz „poštivanje načela Ujedinjeni narodi, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Ideja o kupnji Grenlanda ponovno aktualna

Rasprave o budućnosti Grenlanda dodatno su se intenzivirale nakon nedavne američke vojne akcije u Venezueli, u kojoj je Trumpova administracija upotrijebila silu protiv predsjednika Nicolása Madura.

Trump je ideju kupnje Grenlanda prvi put iznio još 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, no tada je iz Danske poručeno da otok „nije na prodaju“. Američki državni tajnik Marco Rubio trebao bi sljedećeg tjedna održati razgovore s danskim dužnosnicima.

U međuvremenu, raste i interes za grenlandske prirodne resurse, uključujući rijetke zemne metale, uran i željeznu rudu, koji postaju sve dostupniji zbog topljenja leda uzrokovanog klimatskim promjenama. Znanstvenici smatraju da Grenland može imati i značajne rezerve nafte i plina.

„Ne želimo biti ni Amerikanci ni Danci“

U zajedničkoj izjavi objavljenoj u petak navečer, grenlandski politički čelnici, uključujući i oporbu, poručili su da se mora „prestati s američkim nepoštovanjem prema našoj zemlji“.

„Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci, želimo biti Grenlanđani“, poručili su.
„Budućnost Grenlanda mora odlučiti grenlandski narod.“