Trump bijesan: Rat u Ukrajini nikada ne bi izbio da sam ostao predsjednik SAD-a, Ukrajinci su nezahvalni'

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je uzburkao međunarodnu političku scenu izjavama na društvenoj mreži Truth Social, u trenutku dok u Ženevi traju visoki pregovori između predstavnika SAD-a, Ukrajine te savjetnika za nacionalnu sigurnost Francuske, Velike Britanije i Njemačke o nacrtu američkog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Trump je u objavi ustvrdio kako se, po njegovom mišljenju, rat između Rusije i Ukrajine “nikada ne bi dogodio” da 2020. godine, kako tvrdi, predsjednički izbori u SAD-u “nisu bili namješteni i ukradeni”. Naglasio je kako bi Vladimir Putin odustao od napada da je on ostao na vlasti.

“Rat između Rusije i Ukrajine je nasilan i strašan rat koji se, uz snažno američko i ukrajinsko vodstvo, nikada ne bi dogodio. Počeo je za vrijeme administracije Uspavanog Joea Bidena i samo se pogoršao. Da izbori 2020. nisu bili ukradeni, ne bi došlo do rata. Putin nikada ne bi napao”, napisao je Trump.

Također je optužio sadašnju američku administraciju da je Ukrajini “sve dala besplatno”, dok Europa, kako tvrdi, i dalje kupuje rusku naftu.

Što sadrži nacrt mirovnog plana

Nedavno je procurio dokument koji se povezuje s Trumpovom administracijom, a koji predviđa:
• teritorijalne ustupke Ukrajine Rusiji
• ograničenja ukrajinske vojske i odustajanje od ulaska u NATO
• ukidanje sankcija Rusiji i njezin povratak u G8
• korištenje dijela zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine
• amnestiju za vojnike i dužnosnike obje strane
• ukrajinske izbore u roku od 100 dana od dogovora

Plan predviđa i “odlučan koordinirani vojni odgovor” u slučaju daljnje ruske agresije, no bez razjašnjene uloge SAD-a.

Trump je postavio rok do četvrtka da Ukrajina prihvati dokument, iako je jučer poručio da prijedlog “nije konačan”.

Reakcije europskih čelnika

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odbacila je ključne točke plana, poručivši da se međunarodno priznate granice ne smiju mijenjati silom te da ne smije biti ograničenja za ukrajinsku vojsku.

“Ukrajinske granice ne mogu se mijenjati silom”, naglasila je Von der Leyen.

Njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je da je “do dogovora vrlo daleko”, dok je poljski premijer Donald Tusk upitao tko je stvarni autor plana.

Američki senator Marco Rubio izjavio je kako su i ruski predstavnici dali doprinos dokumentu, što je izazvalo dodatne kontroverze.

Stav Kijeva

Ukrajina ističe spremnost na razgovore, ali ne i na kapitulaciju.

Rustem Umerov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i jedan od sudionika pregovora u Ženevi, poručio je da Kijev “cijeni američke partnere”.

“Naši trenutni prijedlozi, iako još nisu finalizirani, uključuju mnoge ukrajinske prioritete. Nadamo se napretku”, napisao je Umerov.

Predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je cilj “konstruktivni mir koji će spriječiti ponovni rat”.

U međuvremenu, Ukrajina nastavlja trpjeti teške civilne žrtve. Broj poginulih u ruskom napadu na Ternopil porastao je na 33, među kojima je i šestero djece. Zelenski je poručio da se “krvoproliće mora zaustaviti”.

Dok diplomacija u Švicarskoj pokušava iznjedriti rješenje, jasno je da su stavovi uključenih strana još uvijek udaljeni. Prijedlog mirovnog plana izaziva oštre podjele – od Trumpove kritike ukrajinskog rukovodstva do otpora europskih partnera i ukrajinskog straha od gubitka teritorija i sigurnosnih garancija.

U narednim danima očekuju se nove informacije iz Ženeve, posebno uoči Trumpovog roka do četvrtka.