Tko je iranski ajatolah Ali Hamnei i kakva je njegova stvarna moć?

Ajatolah Ali Hamnei već više od tri desetljeća stoji na vrhu iranske političke piramide, s odlučujućim utjecajem na unutarnju i vanjsku politiku zemlje. Kao vrhovni vođa Islamske Republike ima posljednju riječ o ključnim državnim odlukama, zapovijeda oružanim snagama i nadzire Revolucionarnu gardu. No nakon koordiniranih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela suočava se s možda najtežim izazovom otkako je 1989. preuzeo dužnost.

Iranske vlasti tvrde da Hamnei u trenutku napada nije bio u Teheranu te da je premješten na sigurnu lokaciju. Istodobno, satelitske snimke prikazuju znatnu štetu i dim iznad kompleksa povezanog s vrhovnim vođom.

Od vjerskog učenika do revolucionara

Ali Hamnei rođen je 1939. u Mašhadu, u obitelji šijitskih klerika. Vjersko obrazovanje stekao je u ranoj mladosti, no ubrzo se uključio u politički otpor protiv šaha Mohammada Reze Pahlavija, svrgnutog tijekom Islamske revolucije 1979. godine.

Zbog političkog djelovanja šezdesetih godina bio je prisiljen napustiti zemlju. Nakon revolucije vraća se u Iran i postaje bliski suradnik ajatolaha Ruhollaha Homeinija, utemeljitelja Islamske Republike.

U razdoblju nestabilnosti i atentata na vodeće dužnosnike Hamnei se brzo afirmirao kao jedan od ključnih aktera novog režima. I sam je preživio atentat, u kojem mu je trajno paralizirana desna ruka. Ubrzo potom izabran je za predsjednika Irana na izborima bez stvarne političke konkurencije, navodi Sky News.

Uspon na vrh vlasti

Nakon Homeinijeve smrti 1989. godine, Skupština stručnjaka, tijelo sastavljeno od 88 članova, imenovala je Hamneija vrhovnim vođom. Iako su članovi formalno birani, kandidate prethodno provjerava Vijeće čuvara, institucija u kojoj polovicu članova izravno imenuje upravo vrhovni vođa.

Vijeće čuvara nadzire i izbore za predsjednika i parlament, čime Hamnei ima presudan utjecaj na politički sustav. U praksi održava ravnotežu među različitim frakcijama unutar režima, istodobno osiguravajući da nijedan politički akter ne dovede u pitanje islamski poredak ili njegov autoritet.

Tijekom 35 godina na vlasti Iran je pod njegovim vodstvom izgradio snažan regionalni utjecaj, osobito kroz potporu saveznicima i oružanim skupinama poput Hamasa i Hezbollaha.

Smrt predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera u svibnju 2024. predstavljala je težak udarac za režim. Raisi se smatrao glavnim kandidatom za Hamneijeva nasljednika. Nakon njegove smrti sve se češće spominje mogućnost da vlast preuzme Hamneijev sin Mojtaba, što bi dodatno potaknulo optužbe da se republika postupno pretvara u nasljedni sustav.

Unutarnje napetosti i nezadovoljstvo

Islamska Republika nastala je kao alternativa monarhiji, s ambicijom da ponudi model drugačiji od zapadnih demokracija i regionalnih diktatura. No dio građana danas državu doživljava kao autoritarnu i opterećenu korupcijom.

Gospodarstvo je snažno pogođeno zapadnim sankcijama povezanima s nuklearnim programom, što je dodatno produbilo socijalno nezadovoljstvo. Masovni prosvjedi u prosincu 2025. i siječnju 2026. započeli su s ekonomskim zahtjevima, ali su ubrzo prerasli u otvoreno protivljenje vlasti.

Sigurnosne snage reagirale su oštro. Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u obračunima poginulo najmanje nekoliko tisuća ljudi, dok pojedini, nepotvrđeni izvori navode i znatno veće brojke.

Napadi SAD-a i Izraela, rastuće regionalne napetosti, gospodarska kriza te neriješeno pitanje nasljedstva stvaraju najtežu političku situaciju s kojom se Hamnei suočio od dolaska na vlast.