Svi pričaju o Grenlandu, no zašto je odjednom zanimljiv i arhipelag Svalbard?

Arktički arhipelag Svalbard, poznat po svojoj jedinstvenoj međunarodnoj regulativi, postao je poprište sve intenzivnijeg geopolitičkog nadmetanja.

Norveška, koja upravlja tim teritorijem, pooštrava pravila i jača nadzor, dok globalne sile poput Rusije i Kine sve otvorenije pokazuju interes za ovu strateški iznimno važnu regiju. Norveška pritom inzistira da mora zaštititi svoj dio Arktika kako Svalbard ne bi postao polazišna točka za neprijateljske sile.

Arhipelag je strateški važan zbog prikupljanja satelitskih podataka, praćenja putanja projektila, ali i zbog potencijalnih nalazišta rijetkih metala ispod morskog dna.

Kontrola nad Svalbardom osigurava dominantan položaj na Arktiku, području koje dobiva sve veću sigurnosnu važnost za Europu, Sjevernu Ameriku i Aziju. Američki dužnosnici optužuju kineske istraživače za provođenje ilegalnih vojnih istraživanja, dok Rusija naglašava svoja prava na Svalbard koristeći retoriku sličnu onoj kojom je opravdavala svoje postupke u Ukrajini.

„Moramo zaštititi svoj dio Arktika“

Svalbard nije samo udaljeni arhipelag, već ključna točka za kontrolu Arktika, regije bogate resursima i strateški važne za globalnu sigurnost. Globalno zatopljenje otvara nove mogućnosti za eksploataciju prirodnih bogatstava, dok Norveška nastoji očuvati svoj suverenitet. Takvi potezi, međutim, izazivaju napetosti i sa saveznicima i s protivnicima, što bi moglo imati dalekosežne posljedice.

„Norveška se sada nalazi u najozbiljnijoj sigurnosnoj situaciji od 1945. godine. Svalbard nije slobodna zona u kojoj svatko može raditi što želi. Ovo je norveški suvereni teritorij i to sada jasnije naglašavamo“, izjavio je norveški državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova.

Rusija i Kina sve više jačaju svoju prisutnost na Svalbardu. Rusija se poziva na povijesne veze kako bi opravdala svoje aktivnosti, dok Kina ulaže u istraživačke projekte, što izaziva sumnje u moguće vojne ciljeve. Američki dužnosnici optužuju Kinu za ilegalna istraživanja, dok Norveška ograničava pristup kineskim studentima i istraživačima.

Nije na prodaju

Promjene pravila na Svalbardu pogađaju i lokalne zajednice. Stranci više ne mogu glasovati na lokalnim izborima bez prethodnog boravka u Norveškoj, a prodaja zemljišta stranim kupcima strogo je ograničena.

Te mjere izazivaju nezadovoljstvo među stanovnicima, dok norveške vlasti tvrde da su nužne radi očuvanja nacionalne sigurnosti.

Tijekom proteklog desetljeća skupina privatnih norveških vlasnika pokušavala je prodati parcelu površine oko 50 četvornih kilometara. Prema riječima njihova odvjetnika Pera Kilingstada, interes su pokazivali kupci iz Sjedinjenih Američkih Država i europskih zemalja potpisnica sporazuma. Međutim, norveška vlada je 2024. godine donijela kraljevski dekret kojim je prodaja strogo ograničena, uz obrazloženje da bi mogla „naštetiti nacionalnim sigurnosnim interesima“.

Nedavna istraživanja otkrila su goleme rezerve rijetkih metala na morskom dnu oko Svalbarda, što je dodatno pojačalo interes velikih sila. Norveška planira daljnja istraživanja, ali se suočava s kritikama ekoloških organizacija i međunarodnih partnera. Rusija i Europska unija optužuju Norvešku za kršenje Svalbardskog sporazuma.

Svalbard je postao simbol globalnih napetosti i borbe za resurse. Dok Norveška pokušava uskladiti očuvanje suvereniteta s međunarodnim obvezama, pritisak velikih sila i ekološki izazovi nastavljaju rasti. Arktik, nekoć miran i zabačen, danas je u središtu svjetske pozornosti.