Što se zapravo događa u Ukrajini? Strogo čuvane informacije iz Abu Dhabija predviđaju kraj rata

Prema analizi Igora Tabaka objavljenoj na Jutarnjem, nedjelja 8. veljače bila je 1446. dan intenzivnih borbi u Ukrajini. Nakon prošlotjednog hladnog vala zabilježen je tek blago topliji vikend, no već do sredine sljedećeg tjedna ponovno se očekuju dnevne temperature oko minus 9 te noćne oko minus 17 stupnjeva Celzija. Time se, navodi se u analizi, nastavlja najhladnija zima od početka opće ruske agresije, a jedan od ključnih izazova ostaje održavanje sustava grijanja za civilno stanovništvo velikih gradova, osobito Kijeva i Harkiva. Rusija pritom, ističe Tabak, koristi svaku priliku za masovne zračne udare kako bi nanijela maksimalnu štetu sustavima opskrbe električnom energijom, vodom i plinom.

U tom kontekstu autor analize sagledava i dinamiku ruskih zračnih napada proteklih dana. U prvih sedam dana veljače, navodi se, Rusija je na Ukrajinu bacila više od 1416 vođenih bombi, a prema izvorima ukrajinskih branitelja lansirano je i 47.306 taktičkih dronova, što je prosječno oko 6758 dnevno. Posebno se naglašava nastavak velikih udara na ukrajinsku infrastrukturu, kombinacijom različitih raketa i kamikaza dronova dugog dometa. Nakon siječnja, u kojem je zabilježeno pet velikih valova takvih napada, prvi tjedan veljače donio je dva izrazito snažna vala, u utorak 3. i u subotu 7. veljače, uz dodatna ograničena korištenja balističkih raketa i 2. te 5. veljače.

Tabak u analizi navodi da je u prvih sedam dana veljače zabilježeno lansiranje 1735 kamikaza dronova dugog dometa, pri čemu se procjenjuje da je oko 1090 bilo tipa Shaheed, te ukupno 120 različitih raketa. Među njima su, prema navodima, bile i moderne krstareće rakete Cirkon ili Oniks, hipersonične rakete Kindžal, balističke rakete Iskander M ili S 300, kao i više vrsta krstarećih raketa, uključujući Kh 101, Kalibr te druge modele. Kao i u siječnju, ciljevi su, ističe se, dominantno bili objekti energetske infrastrukture, termoelektrane i toplane, transformatorske stanice, osobito one koje povezuju nuklearne elektrane s mrežom, ključni dalekovodi, ali i dijelovi željezničke i industrijske infrastrukture.

U analizi se izdvajaju i interventne mjere ukrajinskog Ministarstva obrane i tvrtke SpaceX, kojima je, navodi autor, relativno brzo ograničeno rusko korištenje satelitskih terminala Starlink na prostoru Ukrajine. To se odnosilo i na navođenje kamikaza dronova dugog dometa, ali i na borbenu komunikaciju. Problem je, prema Tabaku, eskalirao krajem siječnja kada su zabilježeni ruski dronovi otporniji na ometanje koji su, uz navođenje putem Starlinka, postali sposobni pogađati i pokretne ciljeve duboko u ukrajinskoj pozadini.

Nakon javnih prepirki između poljskog ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog i Elona Muska, situacija se, prema analizi, znatno popravila uključivanjem novog ukrajinskog ministra obrane Mihaila Fedorova, koji je već ranije imao izgrađene odnose s Muskom. Uvedena su ograničenja, među ostalim da usluga radi samo na terminalima koji se kreću sporije od 90 kilometara na sat, a potom su krenuli i koraci prema sustavu takozvane bijele liste terminala. Predviđeno je odvojeno registriranje civilnih i vojnih korisnika, uz blokiranje onih koji nisu registrirani, pri čemu su ukrajinske vlasti, kako se navodi, ublažile strah postrojbi vezan uz dokazivanje načina nabave opreme. Do 5. veljače, prema navodima iz Ukrajine, vojni terminali na bijeloj listi radili su, dok su ruski terminali bili blokirani, iako je civilna verifikacija opisana kao sporija.

Autor analize ističe i diplomatska kretanja. U Kijev su, prema navodima, početkom veljače stizali izaslanstvo OESS-a, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte te poljski premijer Donald Tusk, uz razgovore o sigurnosti, pomoći, protuzračnoj obrani i industrijskoj suradnji. U isto vrijeme spominju se i kontakti u Moskvi, kao i trilateralni razgovori SAD-a, Ukrajine i Rusije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, s raspravama o nadzoru mogućeg primirja, sigurnosnim jamstvima, obnovi i gospodarskoj suradnji, te jednom razmjenom zarobljenika.

Na kraju, analiza se dotiče i problema unutar Europske unije pri usuglašavanju novog paketa sankcija prema Rusiji, kao i šireg konteksta financiranja ukrajinske obrane i funkcioniranja države kroz prihode od zamrznute ruske imovine u EU.