Somaliland ne želi Palestince u 'humanom preseljenju'

Somaliland odbacio je optužbe da je pristao biti domaćin izraelskim vojnim objektima i preseliti raseljene Palestince iz Gaze u zamjenu za priznanje od Izraela.

Ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je odbacilo te tvrdnje kao neosnovane, poručivši da je njihov angažman s Izraelom bio „isključivo diplomatski“ i proveden „uz puno poštovanje međunarodnog prava“.

Demanti je uslijedio kao odgovor na navode predsjednika Somalije Hassan Sheikh Mohamuda, koji je za Al Jazeera izjavio da je Somaliland prihvatio tri uvjeta Izraela: preseljenje Palestinaca, uspostavu vojne baze na obali Adenskog zaljeva te pristupanje Abrahamovskim sporazumima radi normalizacije odnosa s Izraelom.

Ranije ove godine počeli su kružiti izvještaji da je Somaliland zainteresiran pomoći Izraelu u, kako je široko osuđeno, cilju etničkog čišćenja Palestinaca, dok su dužnosnici u Hargeisi inzistirali na međunarodnom priznanju.

Neki pokazali „veću otvorenost“

Mediji su objavili da Izrael vodi pregovore s nekoliko zemalja o prisilnom transferu Palestinaca iz Gaze. Ministar vanjskih poslova Somalilanda izjavio je da o toj temi nisu vođeni nikakvi razgovori, ali za razliku od drugih zemalja za koje se navodi da su od interesa Izraelu, nije u potpunosti odbacio tu mogućnost. Prema Al Jazeeri, javno je priznat samo posljednji uvjet.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u utorak je potvrdio da će se Somaliland pridružiti Abrahamovskim sporazumima, rekavši američkom mediju Newsmax da želi „podržati demokratsku, umjerenu zemlju, muslimansku zemlju, koja se želi pridružiti Abrahamovskim sporazumima“.

Izrael je prošlog tjedna postao prva zemlja koja je priznala Somaliland kao neovisnu državu, čime je okončan više od tri desetljeća dug neuspjeh separatističke regije Somalije u nastojanjima da dobije međunarodno priznanje.

„Pokriće za izraelske ciljeve“

Predsjednik Somalilanda Abdurrahman Mohamed Abdullahi, poznat kao Cirro, prema izraelskom javnom emiteru Kan planira službeni posjet Izraelu u nadolazećim tjednima.

Izvori su u srijedu navečer rekli Kanu da bi se posjet mogao dogoditi već u drugom tjednu siječnja, kada bi Abdullahi formalno pristupio Abrahamovskim sporazumima. Netanyahu je Cirra prvotno nazvao putem videopoziva kojim je objavljeno međusobno priznanje.

Predsjednik Somalije upozorio je da izraelsko priznanje „nije samo diplomatska gesta, već pokriće za konkretne, visokorizične izraelske strateške ciljeve“. Tvrdi da će Izrael „izvesti svoj problem iz Gaze“ na Rog Afrike te taj potez opisao kao otvaranje „Pandorine kutije u svijetu“.

Motivi Izraela za iznenadno priznanje Somalilanda ostaju nejasni, iako analitičari ističu strateški položaj regije na ulazu u Crveno more, nasuprot jemenskim Hutima, koji su prije primirja u Gazi, uz posredovanje SAD-a, nametnuli pomorsku blokadu brodovima povezanim s Izraelom i ispaljivali rakete na Izrael.

Odbacili mogućnost

Hamas je upozorio na, kako navodi, opasan izraelski plan, poručivši da se Palestinci iz Gaze neće preseliti u Somaliland. Prema izvješću Instituta za studije nacionalne sigurnosti iz studenoga, izraelskog think tanka, „teritorij Somalilanda mogao bi poslužiti kao prednja baza“ za obavještajno praćenje Hutija i „platforma za izravne operacije“ protiv njih.

Huti su ranije ovog tjedna poručili da bi svaka izraelska prisutnost bila meta, što je bivši šef obavještajne službe Somalilanda Mostafa Hasan ocijenio kao objavu rata.

Osude i zabrinutost

Ministar vanjskih poslova Somalilanda u srijedu je, čini se, umanjio regionalne zabrinutosti, izjavivši za izraelski i24NEWS da, iako neke zemlje „osjećaju da će uspostava odnosa s Izraelom uzrokovati njihov pad“, takvi strahovi nisu utemeljeni.

Priznanje je izazvalo široko rasprostranjeni bijes diljem Somalije. Deseci tisuća ljudi izašli su 30. prosinca na ulice Mogadiša, Baidoe, Dhusamareba, Las Anoda i drugih gradova, mašući somalijskim zastavama i zahtijevajući jedinstvo.

Više od 50 zemalja osudilo je potez Izraela, dok su Afrička unija i Europska unija poručile da se mora poštovati teritorijalni integritet Somalije.

Separatistička regija

Unatoč reakcijama, predsjednik Somalilanda u novogodišnjoj noći izrazio je uvjerenje da će „mnogo više država uskoro formalno priznati Republiku Somaliland“.

Regija je proglasila neovisnost od Somalije 1991. godine tijekom građanskog rata, no nikada nije osigurala međunarodno priznanje, unatoč tome što ima vlastitu vladu, valutu i vojsku. Somalija i dalje tvrdi da je Somaliland dio njezina teritorija.