Rumunjska i Moldavija otvorene za zajedničku državu

Mogućnost ponovnog ujedinjenja Rumunjske i Moldavije posljednjih mjeseci sve se češće spominje u političkim krugovima, a dodatni zamah toj temi dali su aktualni predsjednici dviju država Maia Sandu i Nicușor Dan, koji otvoreno pokazuju međusobnu bliskost i pozitivno gledaju na ideju unionizma.

Početkom svibnja moldavska predsjednica Maia Sandu i rumunjski predsjednik Nicușor Dan objavili su zajedničku fotografiju iz rumunjskog vojnog zrakoplova na putu prema Armeniji, gdje se održavao sastanak Europske političke zajednice. Bio je to prvi put da su čelnici Moldavije i Rumunjske zajedno putovali na međunarodni skup i protokolarno nastupili kao politički dvojac.

Prema pisanju Deutsche Wellea, ta simbolična gesta smatra se jasnom porukom o sve aktualnijem pitanju mogućeg ujedinjenja Republike Moldavije i Rumunjske.

Prvi put istodobno na vlasti čelnici skloni ujedinjenju

Prvi put u obje države istodobno su na vlasti predsjednici koji pozitivno gledaju na mogućnost ujedinjenja. Maia Sandu već je ranije bila poznata kao zagovornica unionizma, iako je dugo izbjegavala javno govoriti o toj temi.

Početkom 2026. godine izjavila je za BBC kako bi osobno glasala za ujedinjenje na eventualnom referendumu, što je izazvalo oštre reakcije dijela moldavske oporbe, koja je čak tražila njezinu ostavku zbog navodne “veleizdaje”.

Rumunjski predsjednik Nicușor Dan otvoreno podupire ideju ujedinjenja i poručuje kako je “Rumunjska spremna”. Za razliku od nekih prethodnih rumunjskih političara, Dan prema Moldaviji ne zauzima paternalistički odnos, što u toj zemlji nailazi na pozitivan odjek.

Povijesne i kulturne veze

Rumunjska i Moldavija snažno su povezane jezično, kulturno i povijesno. U obje države službeni jezik je rumunjski, a područje nekadašnje Kneževine Moldavije podijeljeno je još 1812. godine između Ruskog i Osmanskog Carstva.

Nakon Prvog svjetskog rata dio Moldavije koji je bio pod ruskom vlašću odlučio se za ujedinjenje s Rumunjskom, no Sovjetski Savez je 1940. ponovno pripojio teritorij istočno od rijeke Prut te stvorio Moldavsku Sovjetsku Republiku, koja je neovisnost stekla 1991. godine.

Podrška raste nakon rata u Ukrajini

Prema istraživanju iz ožujka 2026., oko 42 posto građana Moldavije podržava ujedinjenje s Rumunjskom, dok se 47 posto i dalje protivi toj ideji. U Rumunjskoj je podrška znatno veća i iznosi oko 72 posto.

Jedan od razloga rasta potpore je ruska invazija na Ukrajinu, koja je u Moldaviji promijenila stav dijela građana prema Rusiji. Također, više od trećine od oko 2,4 milijuna stanovnika Moldavije ima i rumunjsko državljanstvo.

Rumunjska je danas najvažniji trgovinski partner Moldavije te joj je pomogla u smanjenju ovisnosti o ruskoj energiji i povezivanju s europskim energetskim mrežama.

Pridnjestrovlje ostaje najveći problem

Iako ideja ujedinjenja dobiva na zamahu, njezina realizacija suočava se s nizom prepreka. Ustavne odredbe obje države otežavaju takav proces, a Moldavija je ustavno definirana kao vojno neutralna država.

Najveći problem predstavlja status Pridnjestrovlja, područja koje i dalje kontroliraju proruski separatisti.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je kako eventualno ujedinjenje mogu odlučiti isključivo građani Moldavije i Rumunjske.