Ravnateljica u austrijskoj školi htjela katolike odvojiti od ostalih učenika

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

U austrijskom Salzburgu otvorena je rasprava nakon prijedloga jedne ravnateljice osnovne škole da se učenici prvih razreda rasporede prema vjerskoj pripadnosti, što su obrazovne vlasti brzo odbacile kao neprihvatljivo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema tom prijedlogu, planirano je formiranje posebnog razreda za katoličku djecu, dok bi ostali učenici, uključujući one drugih vjera ili bez vjerske pripadnosti, bili raspoređeni u druge razrede.

Ravnateljica škole Volksschule Liefering I obrazložila je kako je cilj bio osigurati dovoljan broj sati vjeronauka. Zbog manjeg broja katoličkih učenika, nastava bi, prema njezinim riječima, bila svedena na samo jedan sat tjedno ako bi djeca bila ravnomjerno raspoređena.

Navela je da bi zasebni razredi omogućili više sati vjeronauka, bolju pripremu za sakramente poput pričesti te učinkovitiju organizaciju nastave.

Međutim, prijedlog je izazvao snažne reakcije roditelja, od kojih su neki izrazili zabrinutost zbog moguće diskriminacije i stvaranja podjela među djecom. Upozorili su da bi takav model mogao dovesti do segregacije učenika na temelju vjere, iako iz škole tvrde da to nije bila namjera.

Obrazovne vlasti brzo su reagirale. Pokrajinski direktor obrazovanja Rudolf Mair odbacio je prijedlog i naložio da se ne smije provesti, istaknuvši kako razvrstavanje učenika prema vjerskoj pripadnosti nije u skladu s načelima inkluzivnog obrazovnog sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naglasio je da škole trebaju poticati zajedništvo i međusobno razumijevanje, a ne razdvajanje djece.

U kontekstu sve veće raznolikosti učenika, obrazovne vlasti ističu potrebu prilagodbe školskog sustava, uključujući djecu različitih religija ili bez vjerske pripadnosti. Kao jedno od rješenja spominje se uvođenje etičkog odgoja za učenike koji ne pohađaju vjeronauk, čime bi se omogućilo zajedničko učenje o društvenim i moralnim vrijednostima.

Slučaj u Salzburgu otvorio je širu raspravu o organizaciji vjeronauka i granicama prilagodbe školskog sustava, uz naglasak na očuvanje jednakosti i inkluzije u obrazovanju.

Vezani članci