Rat je buknuo iznenada, no zašto stvarno ratuju Pakistan i Afganistan?

Napetosti između Pakistana i Afganistana ponovno su eskalirale, a razmjena topničke i minobacačke paljbe duž teško nadzirane planinske granice dugačke oko 2600 kilometara dovela je dvije države na prag otvorenog sukoba. Pakistanski ministar obrane Khawaja Asif poručio je da je strpljenje Islamabada „iscrpljeno“ te aktualnu situaciju opisao kao „otvoreni rat“.

Riječ je o novoj fazi dugotrajnog i nestabilnog odnosa dviju susjednih zemalja. Pakistanska vojska, jedna od najsnažnijih u regiji i jedina nuklearna sila u južnoj Aziji, suočava se s talibanskim snagama koje iza sebe imaju desetljeća iskustva gerilskog ratovanja, uključujući i povratak na vlast u Kabulu 2021. godine nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a.

Kako je započela nova eskalacija

Prema tvrdnjama vlasti u Kabulu, talibanske snage u četvrtak navečer napale su pakistanske položaje na pojedinim dijelovima granice. Afganistanska strana navodi da je riječ o odmazdi za pakistansko bombardiranje navodnih militantnih kampova tijekom vikenda, u kojem je, kako tvrde, poginulo najmanje 18 osoba.

Pakistan je u petak rano ujutro pokrenuo operaciju pod nazivom „Ghazab Lil Haqq“, odnosno „Operacija Pravedni gnjev“. Zračni udari pogodili su Kabul, jugoistočnu pokrajinu Paktiju te Kandahar, koji se smatra duhovnim uporištem talibana i mjestom gdje se, prema procjenama, nalazi njihov vođa Hibatullah Akhundzada.

Islamabad tvrdi da su mete bili obrambeni objekti afganistanskih talibana, što predstavlja znatno proširenje dosadašnje strategije odgovora.

Stanovnica Kabula opisala je za CNN trenutke napada riječima: „Bila sam prestravljena. Zatim smo čuli pucnjavu. Kad smo pogledali kroz prozor, vidjeli smo plamene tragove metaka kako se uzdižu u nebo.“ Dodala je da su svjetla u većini kuća ostala upaljena cijelu noć jer su se stanovnici pribojavali novih udara.

Dvije strane iznijele su različite podatke o broju žrtava. Pakistan tvrdi da je ubijeno 133 talibanskih boraca, dok afganistanske vlasti navode da je poginulo osam njihovih vojnika. Neovisna potvrda tih podataka zasad nije dostupna. U pakistanskom okrugu Bajaur minobacačka granata, ispaljena s afganistanske strane, pogodila je kuću i ozlijedila pet osoba, među kojima dvoje djece.

Dugotrajna i složena povijest odnosa

Unatoč gospodarskim i kulturnim vezama, odnosi Pakistana i Afganistana već desetljećima su opterećeni nepovjerenjem. Posljednji veći sukob dogodio se u listopadu prošle godine, nakon čega je uspostavljeno krhko primirje.

Nakon što su talibani 2001. godine svrgnuti s vlasti zbog pružanja utočišta organizatorima terorističkih napada 11. rujna, Pakistan je postao jedno od njihovih ključnih uporišta. Talibanski borci povlačili su se preko granice, a iz Pakistana je, prema brojnim analizama, dolazila logistička i druga potpora pobuni protiv vlade u Kabulu koju je podupirao Zapad.

Od povratka talibana na vlast 2021. godine Pakistan se suočava s porastom islamističkog nasilja. Islamabad za napade okrivljuje pakistanske talibane te tvrdi da im Kabul pruža utočište, što afganistanske vlasti odbacuju.

Prema podacima pakistanske vojske, u militantnim napadima diljem zemlje tijekom 2025. godine poginulo je više od 1200 ljudi, uključujući vojnike i civile, što je dvostruko više nego 2021. godine.

Ministar obrane Asif optužio je Afganistan da „okuplja sve teroriste svijeta“ i „izvozi terorizam“, poručivši: „Naše strpljenje je iscrpljeno. Sada je otvoreni rat između nas i vas.“

Nerazmjer u vojnoj snazi

Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz izvješća „Vojna ravnoteža 2025.“, Pakistan raspolaže s oko 660.000 aktivnih vojnika te dodatnih gotovo 300.000 pripadnika paravojnih i policijskih snaga. Kao nuklearna sila posjeduje razvijene kopnene, pomorske i zračne snage, uključujući borbene zrakoplove F-16 američke proizvodnje, francuske Mirage te zajednički proizvedene JF-17 s Kinom.

Afganistan pod vlašću talibana ima jedinstvenu vojnu strukturu s procijenjenih manje od 200.000 pripadnika. Ne raspolaže operativnim zrakoplovstvom, već se oslanja na manji broj starijih helikoptera i bespilotnih letjelica. Njegova snaga temelji se na gerilskoj taktici i iskustvu dugotrajnog asimetričnog ratovanja.

Prijeti li šira destabilizacija

Dosadašnje eskalacije najčešće su se smirivale nakon nekoliko dana borbi, nerijetko uz posredovanje država poput Saudijske Arabije i Turske.

Samina Ahmed iz Međunarodne krizne skupine upozorila je da bi daljnje zaoštravanje moglo dodatno destabilizirati regiju.

„Pakistan je jasno dao do znanja da će ponovno djelovati ako afganistanski talibani ne poduzmu mjere protiv vođa i boraca pakistanskih talibana na svom teritoriju“, izjavila je. Pozvala je Islamabad i Kabul da hitno obnove pregovore uz posredovanje „pouzdanih partnera poput Turske, Katara i Saudijske Arabije“.