Proširenje EU je blizu: Crna Gora i Albanija favoriti, Srbije i BiH nema na mapi

Čelnici Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. prosinca) u Bruxellesu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovno preispituje budući odnos EU-a prema regiji. Više od desetljeća nakon ulaska Hrvatske, proširenje Europske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unatrag. Pitanje više nije hoće li se dogoditi – nego koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne krenuti naprijed, a koje će ostati po strani.

Prema riječima povjerenice EU-a za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije. „Zatim nam je potrebno godinu do godinu i pol dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako sam realno optimistična da bi čak i tijekom mog mandata, koji završava krajem 2029. godine, Europska unija mogla dobiti najmanje dvije nove članice“, rekla je Kos za DW.

Istodobno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće sudjelovati na Samitu. „Ja sam donio takvu odluku, da ne bi netko drugi bio kriv. Ne želim da Vlada trpi bilo kakve pritiske“, rekao je Vučić. „Mislim da time štitim Republiku Srbiju i njezine interese, jer prvo moramo pokazati što smo učinili, a mnogo toga smo učinili i oni su to priznali i govorili.“

Crna Gora kao uzor

Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora, koja je u utorak, 16. prosinca, na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja. Ipak, iz Europske unije i dalje poručuju da je potrebno uložiti dodatne napore u borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te osigurati neovisnost pravosudnog sustava.

Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Bruxelles sada nastoje pristupni proces završiti što je prije moguće.

Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa im zbog toga može nedostajati suštine. „Nitko ozbiljan ne tvrdi da se sustav može promijeniti iz temelja za nekoliko godina“, odgovara crnogorska ministrica europskih poslova Maida Gorčević. „Kritike su legitimne kada služe dodatnom ubrzanju reformi, ali važno je reći da se danas reforme ne mjere političkim dojmom, nego jasnim europskim pokazateljima te da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU-a“, dodala je u izjavi za DW.

Napredak Albanije

Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Europska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istodobno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.

Ipak, kako za DW ističe politički analitičar Florian Bieber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme. „Albanija provodi mnogo, barem formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno hoće li Albanija moći premostiti taj jaz i doista biti spremna u isto vrijeme kao Crna Gora“, ocjenjuje Bieber za DW.

Zašto EU želi proširenje?

Za Europsku uniju proširenje je strateško pitanje – ali i pitanje vjerodostojnosti. Pristupanje Crne Gore bilo bi potez niskog rizika s velikim učinkom, koji bi pokazao da Unija može ispuniti svoja obećanja i ojačati povjerenje u svoje vodstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Europskog centra za politike (EPC).

Proširenje je također povezano sa sigurnošću Europe i njezinim geostrateškim interesima. „Plaćamo cijenu zato što te zemlje nismo integrirali onda kada su se prvi put željele pridružiti, ostavljajući regiju nestabilnom“, rekla je povjerenica Kos za DW.

Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima, sada tu pogrešku pokušavaju ispraviti. „Ako se Unija ne proširi na te zemlje, druge sile mogle bi ući i iskoristiti regiju, koristeći je kao polugu protiv Europske unije, uključujući Rusiju i Kinu“, kaže za DW Tinatin Akhvledijani, istraživačica u Odjelu za vanjsku politiku Europske unije pri Centru za europske studije politike (CEPS).

Što je s prijedlogom iz Srbije?

Ako je tempo napretka prema članstvu u EU-u toliko različit diljem regije – gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji prijedlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?

Mnogi analitičari Vučićev prijedlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutačno ne stoji dobro. Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga europski čelnici saslušali „kao pristojni ljudi", čini se da unutar Europske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesa.

„Pristupanje je proces utemeljen na zaslugama. Svaki kandidat treba se pridružiti kada je spreman i kada ispuni uvjete i kriterije utvrđene u Ugovorima EU-a, uključujući kopenhaške kriterije. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces se vodi provedbom reformi i dokazivanjem održivih rezultata“, rekao je glasnogovornik Europske komisije za DW.

Svaka zemlja svojim putem

I Tinatin Akhvledijani i Florian Bieber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po „principu regate", što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija ovisi o njihovim vlastitim zaslugama, reformama i ispunjavanju tehničkih kriterija.

Bieber, međutim, primjećuje da ideja istodobnog pristupanja ima i određene prednosti. „Time bi se", kaže, „izbjeglo stvaranje vanjskih granica EU-a između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Europsku uniju.“

„S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, čak i ako bi bila spremna ući u Europsku uniju u sljedećim godinama, mogla biti zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo trebati još deset godina“, dodaje Bieber.

Crna Gora ne želi čekati

Ured albanskog premijera u trenutku objave teksta nije imao komentar na Vučićev prijedlog. Crna Gora je, međutim, brzo reagirala, jasno dajući do znanja da želi ići naprijed. „Crna Gora ne želi nikoga čekati, niti želi da netko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo pristupiti Europskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo“, rekla je ministrica Maida Gorčević.

Dok ostali susjedi pokušavaju sustići tempo, Podgorica im poručuje da je spremna podijeliti svoja znanja i iskustva, vjerujući da „uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije".