Postignut napredak u mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine, evo što su dogovorili

Ukrajina i Rusija zaključile su drugi dan mirovnih pregovora u četvrtak u Abu Dhabiju o okončanju najrazornijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata, pristavši na veliku razmjenu zarobljenika, prvu u pet mjeseci, rekli su dužnosnici.

Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je da su delegacije Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije dogovorile razmjenu 314 ratnih zarobljenika.

"Iako predstoji značajan posao, koraci poput ovog pokazuju da kontinuirani diplomatski angažman donosi opipljive rezultate i jača napore prema kraju rata u Ukrajini", objavio je Witkoff na X-u, opisavši održane mirovne pregovore kao "detaljne i produktivne", prenosi Hina.

Zaraćene strane primjećuju napredak i pozitivan pomak  

I Rusija i Ukrajina rekle su da su pregovori do sada bili pozitivni.

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov rekao je u srijedu navečer da je prvi dan pregovora bio "značajan i produktivan, s naglaskom na konkretne korake i praktična rješenja".

Ruski izaslanik Kiril Dmitriev rekao je u četvrtak da je postignut napredak i pozitivan pomak prema naprijed. Dodao je da se aktivno radi i na obnovi odnosa Rusije sa SAD-om, uključujući u okviru američko-ruske radne skupine za gospodarstvo.

"Ratni huškači iz Europe, iz Velike Britanije, stalno pokušavaju ometati ovaj proces, stalno se pokušavaju miješati u njega. I što je više takvih pokušaja, to više vidimo da se definitivno postiže napredak", rekao je Dmitriev.

Rusija je optužila ukrajinske europske saveznike da svojom podrškom Kijevu produžuju rat.

Razmjena zarobljenika

Ruska državna novinska agencija RIA kasnije je izvijestila da su Rusija i Ukrajina razmijenile po 157 ratnih zarobljenika, pozivajući se na Ministarstvo obrane. Tri civila iz Kurske oblasti također su vraćena u Rusiju.

Dogovor o razmjeni zarobljenika došao je nakon nekoliko mjeseci pauze.

Posljednja razmjena odvila se u listopadu 2025. Razmjene ratnih zarobljenika bile su jedini konkretni koraci prema miru proizašli iz prethodnih rundi pregovora između Ukrajine i Rusije održanih prošle godine u Turskoj.

Stotine tisuća vojnika s obje strane ubijeno je, ranjeno ili nestalo u gotovo četiri godine rata.

Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je ovog tjedna da je na bojnom polju ubijeno oko 55.000 ukrajinskih vojnika, ali nije iznio podatke o broju ranjenih ili nestalih ukrajinskih vojnika.

Centar za strateške i međunarodne studije, think tank sa sjedištem u Washingtonu, objavio je da je Rusija pretrpjela gotovo 1,2 milijuna žrtava u ratu. Moskva je odbacila to izvješće kao nepouzdano.

Pritisak Trumpove administracije 

Unatoč pritisku Trumpove administracije na Kijev i Moskvu da pronađu kompromis, dvije strane do sada nisu uspjele postići dogovor o prekidu vatre. Ruske snage izvele su velike zračne napade na Ukrajinu uoči pregovora, a u srijedu i četvrtak su izvršeni manji napadi dronovima.

Zelenskij je rekao da su ruske snage u četvrtak rasporedile 183 jurišna drona protiv Ukrajine, od kojih se 110 odnosilo na dronove Šehid. 

U međuvremenu je Glavni stožer Ukrajine priopćio da su njegove snage u siječnju izvele niz "uspješnih" napada na rusku lokaciju lansiranja balističkih raketa srednjeg dometa. Borbe su bjesnile i duž 1200 kilometara linije fronta, s najžešćim bitkama na području Donecka.

Upravo je sudbina Donecka jedno od najsloženijih pitanja u pregovorima.

Kao preduvjet za bilo kakav mirovni dogovor, Moskva želi da Kijev povuče svoje vojnike iz Donecka, uključujući liniju snažno utvrđenih gradova koja se smatra jednom od najsnažnijih obrana Ukrajine. 

Ukrajina je rekla da sukob treba zamrznuti duž sadašnjih linija fronta i odbacuje svako jednostrano povlačenje svojih snaga. Kijev traži također kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja, najvećom u Europi, koja se nalazi na teritoriju pod kontrolom Rusije.

Rusija je spremna za međunarodnu suradnju glede nuklearne elektrane Zaporižja, uključujući sa SAD-om, ali objekt mora biti ruski, rekao je u četvrtak šef državne nuklearne korporacije Rosatom.

Rusija okupira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim i dijelove istočne regije Donbas zauzete prije invazije 2022. Analitičari kažu da je Rusija od početka 2024. godine osvojila oko 1,5 posto ukrajinskog teritorija.