Odlazi Laura Kövesi, europska tužiteljica koja je pokazala da ni ministri nisu nedodirljivi

Od rumunjskih ministara do zlouporaba europskih fondova, karijeru Laure Codruțe Kövesi obilježila je borba za pravosuđe koje može istraživati i politički najmoćnije. Danas, 30. listopada, posljednji joj je radni dan na čelu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), institucije kojoj je bila prva čelnica i čiji je rad postavila na noge.

Njezin sedmogodišnji mandat formalno završava 31. listopada, a nasljednik preuzima dužnost 1. studenoga. Odlazi nakon što je europsko tužiteljstvo iz nove institucije preraslo u ured s tisućama istraga i predmetima koji su zahvatili i visoke političke dužnosnike.

Rođena je 15. svibnja 1973. u rumunjskom gradu Sfântu Gheorghe. Pravo je studirala na Sveučilištu Babeș-Bolyai u Cluju-Napoci, a tužiteljsku karijeru počela je 1995. u Sibiuu. Prije pravničke karijere igrala je košarku i nastupala za rumunjsku mladu reprezentaciju.

U tužiteljstvu se bavila i organiziranim kriminalom, a 2006., s 33 godine, postala je glavna tužiteljica Rumunjske. Bila je prva žena i najmlađa osoba na toj dužnosti u povijesti zemlje. Na čelu državnog tužiteljstva ostala je do 2012.

Međunarodnu prepoznatljivost stekla je vodeći rumunjsku Nacionalnu antikorupcijsku upravu, poznatu pod kraticom DNA, od 2013. do srpnja 2018. Pod njezinim vodstvom ta je institucija ishodila osuđujuće presude protiv ministara, parlamentarnih zastupnika i gradonačelnika.

Takav rad donio joj je potporu, ali i snažan otpor. Njezin sukob s tadašnjom rumunjskom vlasti prerastao je u borbu oko neovisnosti pravosuđa, osobito nakon što je kritizirala zakonske promjene koje su utjecale na pravosuđe i borbu protiv korupcije.

U srpnju 2018. razriješena je prije isteka drugog mandata na čelu DNA-a. Odluku je potpisao predsjednik Klaus Iohannis nakon što mu je rumunjski Ustavni sud naložio da postupi po zahtjevu za njezinu smjenu.

Dvije godine poslije dobila je važnu pravnu potvrdu svojih prigovora. Europski sud za ljudska prava u svibnju 2020. utvrdio je da su joj povrijeđena prava na pristup sudu i slobodu izražavanja. Sud je zaključio da je smijenjena zbog kritika iznesenih u okviru njezine dužnosti, o temi od velikog javnog interesa, te da nije imala mogućnost djelotvorno sudski osporiti razloge razrješenja.

Smjena joj nije zatvorila put prema europskom pravosuđu. Unatoč protivljenju tadašnje rumunjske vlade, 2019. izabrana je za prvu europsku glavnu tužiteljicu. Pred njom je bio posao izgradnje nove institucije, od osiguravanja ljudi i sredstava do uspostave suradnje među tužiteljima različitih država.

O pritiscima je govorila i prije početka operativnog rada EPPO-a. U razgovoru za Reuters 2019. upozorila je da među korisnicima europskog novca ima vrlo moćnih poslovnih ljudi te da će istrage sigurno izazvati pritiske.

„Ali iznimno sam dobro pripremljena za to. Nisam ni najmanje zabrinuta“, rekla je tada.

EPPO je počeo operativno raditi 1. lipnja 2021. Njegov je posao istraživati i kazneno progoniti kaznena djela protiv financijskih interesa Europske unije, uključujući prijevare s europskim novcem, korupciju i velike prekogranične prijevare s PDV-om. Kövesi je vodila ured čije su istrage povezivale rad tužitelja u državama sudionicama, uz središnju razinu u Luxembourgu.

Razmjere tog posla pokazuje izvješće za 2025. godinu. EPPO je na kraju godine imao 3.602 aktivne istrage, uz procijenjenu štetu za europski i nacionalne proračune od 67,27 milijardi eura. Riječ je o procjenama štete u istraživanim predmetima, a ne o ukupnom iznosu sudski dokazanog ili vraćenog novca.

U Hrvatskoj je njezin mandat ostavio vrlo konkretan trag. Jedan od najpoznatijih primjera jest predmet nabave preplaćenog softvera u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Bivša ministrica Gabrijela Žalac u lipnju 2025., nakon priznanja krivnje i sporazuma s EPPO-om, osuđena je na dvije godine zatvora.

Kövesi je javno otvarala i pitanje prepreka radu europskih tužitelja. Nakon spora o nadležnosti s hrvatskim državnim odvjetništvom u studenome 2024., EPPO je postupio po odluci glavnog državnog odvjetnika i predao predmet USKOK-u, ali je ona Europskoj komisiji uputila pismo upozoravajući na probleme koje je smatrala sistemskim izazovima za vladavinu prava u Hrvatskoj.

Suradnju je razvijala i izvan Europske unije. U studenome 2023. s glavnim tužiteljem Tužiteljstva BiH Milankom Kajganićem potpisala je radni sporazum koji je otvorio mogućnost bliže suradnje, uključujući zajedničke istražne timove.

Upravo se u tim postupcima može tražiti razlog zašto će njezin mandat ostati vrijedan pamćenja: spremnost da se istražuju moćni, ali i da se javno govori o preprekama takvim istragama. Za čitatelje koji od pravosuđa očekuju odgovornost bez obzira na funkciju ili stranačku pripadnost, Kövesi je ostavila važno mjerilo.

Nasljeđuje je njemački tužitelj Andrés Ritter, koji 1. studenoga započinje sedmogodišnji mandat bez mogućnosti obnove. U njemačko tužiteljstvo ušao je 1995., a od 2013. do 2020. vodio je tužiteljstvo u Rostocku specijalizirano za gospodarski kriminal i kibernetički kriminal. Potom je postao prvi europski tužitelj iz Njemačke, a od studenoga 2020. obnaša dužnost zamjenika europske glavne tužiteljice. Na čelo EPPO-a dolazi s iskustvom njegova osnivanja i rada, a njegovo imenovanje podržala je i Kövesi.