Njemački industrijski giganti sele u hrvatsko susjedstvo

Berlinski dnevni list Berliner Zeitung (BZ) posvetio je opsežnu analizu fenomenu premještanja njemačkih proizvodnih kapaciteta u zemlje s jeftinijom radnom snagom – u Europi su to posebno Mađarska i Srbija.

Novinar Alexander Dergaj konstatira: „Dok se u saksonskom Zwickauu i u Schwäbisch Gmündu u Baden-Württembergu gase svjetla, u Debrecenu, Kecskemétu i Novom Sadu niču visokotehnološke tvornice. Njemački koncerni i globalni brendovi masovno premještaju proizvodnju u Mađarsku i Srbiju – od autodijelova do ljepila – privučeni plaćama koje su i do 70 posto niže nego u Njemačkoj te politikom koja investitorima prostire crveni tepih.“

Odlazak iz Njemačke

U tekstu se potom navode primjeri – 2023. britansko-njemački proizvođač autodijelova GKN Driveline zatvara svoju lokaciju u Zwickau-Moselu i više od 800 zaposlenika ostaje bez posla, iako kompanija nije poslovala s gubicima. Istodobno je otvorena nova tvornica poluosovina u mađarskom Miškolcu, i to uz subvencije mađarske vlade.

Spominje se i primjer düsseldorfskog koncerna Henkel, koji je 2024. zatvorio svoju tvornicu ljepila kod Dresdena, a proizvodnja je premještena u mađarski Környe. Dobavljač automobilske industrije Mahle iz Stuttgarta već je 2022. ugasio svoju tvornicu u saksonskom Freibergu.

Autor zatim piše: „Dok se u istočnoj Njemačkoj i šire zatvaraju tvornice, njemačka automobilska industrija investira milijarde u Mađarsku. BMW je 2025. u Debrecenu otvorio svoju prvu europsku tvornicu nakon dva desetljeća. U visokosuvremenu tvornicu uloženo je više od dvije milijarde eura, a proizvodit će isključivo električne automobile Nove klase. Dugoročno bi trebalo nastati više od 2000 radnih mjesta. Mercedes je u veljači 2025. najavio proširenje svog pogona u mađarskom Kecskemétu za milijardu eura."

Iz teksta doznajemo da je Mercedes najavio da će do 2030. udio proizvodnje u zemljama s nižim troškovima rada porasti s 15 na 30 posto. A troškovi proizvodnje u Mađarskoj oko su 70 posto niži nego u Njemačkoj. Osim toga, tehnološki koncern ZF Friedrichshafen gradi u Mađarskoj čak dvije nove tvornice – u Kecskemétu i Debrecenu. Bosch je početkom 2025. otvorio novi logistički centar u Miškolcu vrijedan 147,6 milijuna eura.

„I Srbija, koja nije članica EU, privlači njemačke industrijske šampione. Continental je u veljači 2023. otvorio visokotehnološku tvornicu elektronike u Kaću kod Novog Sada. Postrojenje površine 30.000 četvornih metara proizvodi displeje i infotainment sustave. Koncern je investirao oko 150 milijuna eura, a planirano je otvaranje oko 1500 radnih mjesta.

ZF od 2019. upravlja tvornicom u Pančevu, gdje se proizvode električni motori i dijelovi mjenjača. Godine 2023. proširena je proizvodnja na elektroniku za hibridna vozila. Specijalist za ispušne sustave Boysen otvorio je 2021. u Subotici svoju najveću tvornicu u inozemstvu. Uloženo je 65 milijuna eura u pogon koji proizvodi kompletne ispušne sustave za Mercedes i Audi i zapošljava 500 radnika.

Srbija privlači investitore jedinstvenim prednostima. Zemlja ima sporazume o slobodnoj trgovini s EU, Euroazijskom ekonomskom unijom, Turskom, Ujedinjenim Kraljevstvom i, od listopada 2023., s Kinom. Roba proizvedena u Srbiji može se bez carina izvoziti na tržišta s ukupno oko 2,7 milijardi potrošača. U 15 slobodnih ekonomskih zona kompanije dodatno uživaju oslobađanje od carina na uvezene materijale i strojeve, kao i porezne olakšice."

Razlozi premještanja proizvodnje

U analizi autor zaključuje da je, primjerice, mađarska radna snaga tri puta jeftinija od njemačke (1500 eura bruto naspram 4600 eura bruto u Njemačkoj), a stopa poreza na dobit najniža je u Europi – 9 posto. U Njemačkoj porezno opterećenje iznosi oko 30 posto. U Mađarskoj je jeftinija i energija.

Vlast usto privlači strane investitore širokim paketom mjera: subvencijama, poreznim olakšicama, povoljnim građevinskim zemljištem i brzim dozvolama.

„Marko Graaf, glavni direktor Gospodarske komore Osnabrück, kritizira njemačke uvjete. U Njemačkoj se investitorima, nažalost, prečesto ne prostire čuveni crveni tepih. Najkasnije u fazi realizacije sustigne ih birokracija. U Mađarskoj i Srbiji, nasuprot tome, investitore se dočekuje raširenih ruku, procedure se ubrzavaju, a problemi rješavaju pragmatično.“

U tekstu se napominje da odliv industrije nije samo problem istočne Njemačke. Najrazvijenija njemačka savezna pokrajina Baden-Württemberg također je pogođena. Bosch je najavio da će do 2030. kompletnu proizvodnju kamionskih komponenti preseliti u Mađarsku. A koncern ZF najavio je da će do 2028. ukinuti do 14.000 radnih mjesta u Njemačkoj.

Sindikati upozoravaju da protumjere njemačke vlade, kojima bi se trebalo rasteretiti kompanije, ne daju očekivane rezultate: „Aktualna zatvaranja tvornica kod mnogih bude sjećanja na devedesete, kada su nakon ponovnog ujedinjenja u istočnoj Njemačkoj nestali bezbrojni industrijski pogoni.“

Nisu samo Nijemci

„Regija između Budimpešte i Beograda ne privlači samo njemačke investitore. Kineski proizvođač električnih automobila BYD gradi u mađarskom Segedinu, blizu srpske granice, svoju prvu europsku tvornicu. Mađarska vlada potiče projekt kao jednu od najvećih investicija u povijesti zemlje. Željeznička pruga između Beograda i Budimpešte, financirana kineskim kapitalom, trebala bi unaprijediti logistiku. Već je 2022. petina ukupnog srpskog izvoza potjecala iz automobilske industrije. Zemlja se od agrarne države razvila u čvrst dio europskih opskrbnih lanaca."

Tekst zaključuje da Njemačka gubi svoje nekadašnje jedinstvene lokacijske prednosti. Desetljećima je njemačka industrija važila za vodeću u kvaliteti i produktivnosti, a slogan „Made in Germany“ bio je dragocjena oznaka kvalitete.

„Mađarska i Srbija sustigle su tu razinu. Njemačke kompanije izričito hvale kvalifikacije, produktivnost i radnu etiku lokalnih zaposlenika. Bosch, primjerice, kroz dualne programe obuke na licu mjesta osigurava da kompetencije radne snage budu gotovo na zapadnoeuropskoj razini.

Pogoni poput ZF‑ove tvornice u Pančevu visoko su automatizirani i racionalno organizirani, bez povijesno izraslih struktura starih njemačkih tvornica. Ako se uz proizvodnju preseli i istraživanje i razvoj, ostaje malo razloga da se tvornice zadrže u skupljim regijama. ZF je 2023. u Novom Sadu otvorio vlastiti razvojni centar sa 150 inženjera koji rade na električnim pogonima sljedeće generacije. Područja visokog znanja grade se izravno u Srbiji, a ne nužno više u Njemačkoj.

Kombinacija uštede troškova, poticaja i strateškog planiranja budućnosti trenutačno navodi njemačke gospodarske lidere da sve češće favoriziraju istočnu Europu u odnosu na Njemačku", piše autor teksta u Berliner Zeitung.