Može li se Europa braniti bez SAD-a?

Sve više europskih država razmatra scenarij u kojem bi kontinent mogao samostalno osigurati vlastitu obranu, čak i bez potpore Sjedinjenih Američkih Država, pokazuju najnovije analize The Wall Street Journal. U središtu tih rasprava nalazi se ideja neformalno nazvana „europski NATO“.

Prema dostupnim informacijama, plan dobiva na zamahu nakon promjene stava Njemačke, koja se desetljećima protivila jačanju europske obrambene autonomije. Cilj inicijative nije stvaranje nove vojne alijanse, već osiguranje kontinuiteta obrane i odvraćanja Rusije u slučaju smanjenog američkog angažmana.

Europa preuzima veću odgovornost

Europski dužnosnici žele povećati broj vlastitih kadrova na ključnim zapovjednim pozicijama unutar NATO te postupno nadomjestiti američke vojne kapacitete. Planovi se zasad razvijaju kroz neformalne sastanke i konzultacije unutar saveza.

Rastuća zabrinutost zbog pouzdanosti SAD-a dodatno je potaknuta izjavama bivšeg američkog predsjednika Donald Trump, koji je ranije dovodio u pitanje američku predanost obrani Europe. Promjena političkog smjera u Berlinu, pod vodstvom kancelara Friedrich Merz, smatra se ključnim okidačem za ubrzavanje ovih procesa.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius poručio je da NATO ostaje nezamjenjiv, ali i naglasio potrebu da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost.

Strukturni izazovi i vojna pitanja

Jedan od najvećih izazova je činjenica da je zapovjedna struktura NATO-a desetljećima bila oslonjena na američko vodstvo, uključujući logistiku, obavještajne sustave i strateško planiranje. Ključna pitanja uključuju upravljanje zračnom i proturaketnom obranom, osiguravanje vojnih koridora prema istočnoj Europi te organizaciju logistike u slučaju povlačenja američkih snaga.

Među konkretnim mjerama razmatra se ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u pojedinim državama, kao i ubrzanje proizvodnje ključne vojne opreme, uključujući napredne raketne sustave i kapacitete za zračno dopunjavanje goriva.

Nuklearna zaštita ostaje najveći izazov

Unatoč napretku u organizaciji europskih obrambenih kapaciteta, najveći problem i dalje predstavljaju obavještajni sustavi i nuklearno odvraćanje, u kojima Europa još uvijek uvelike ovisi o SAD-u.

Zbog toga se povećava pritisak na Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo da prošire svoje uloge u tom segmentu. Razgovori između Emmanuel Macron i njemačkog vodstva otvorili su pitanje može li se francuski nuklearni kišobran proširiti i na druge europske zemlje.

Dodatnu težinu cijeloj raspravi dala je i kontroverza oko Grenlanda, koju je upravo Donald Trump naveo kao jednu od točaka prijepora u odnosima sa saveznicima.

Europski čelnici pritom naglašavaju da prijelaz prema većoj obrambenoj samostalnosti mora biti postupan i kontroliran, kako bi se izbjegle sigurnosne praznine i očuvala stabilnost kontinenta.