Mađarska otvorila tajne iz komunističke diktature, na popisu se našao i Viktor Orban

Mađarski građani od srijede mogu putem interneta pretraživati dokumente komunističkih sigurnosnih službi i istraživati veze članova svojih obitelji s nekadašnjim represivnim aparatom. Otvaranjem baze Nyitott Akták vlada premijera Pétera Magyara ispunila je jedno od svojih predizbornih obećanja, ali i upozorila da objavljene zapise treba tumačiti oprezno.

Prvi dio digitalizirane građe postao je javno dostupan 4. studenoga, na 70. obljetnicu sovjetske vojne intervencije kojom je ugušena Mađarska revolucija 1956. godine.

Nakon desetljeća političkih prijepora, javnosti je omogućen znatno širi pristup evidencijama mreže suradnika komunističkih službi. Ranije je pristup velikom dijelu građe bio ograničen ponajprije na istraživače i osobe koje su tražile podatke o sebi ili bliskim članovima obitelji.

Objava, međutim, ne znači da se svako ime u sačuvanim dokumentima može automatski povezati s dokazanim doušništvom. Ni postojanje evidencijskog kartona samo po sebi ne potvrđuje da je neka osoba doista slala izvješća, a pri procjeni pojedinačnih slučajeva važno je utvrditi i okolnosti eventualnog vrbovanja.

Magyar je zbog toga pozvao građane na suzdržanost, svjestan da bi brojne obitelji mogle otkriti bolne pojedinosti iz prošlosti.

„Pozivam sve da prema ovoj dugo očekivanoj objavi dokumenata pristupe dostojanstveno i čovječno”, poručio je mađarski premijer.

Ministar kulture i društvenih odnosa Zoltán Tarr izrazio je nadu da će otvaranje arhiva dugoročno pridonijeti društvenom pomirenju. Istodobno je objasnio da se među dokumentima nalazi i građa o njegovu pokojnom ocu Kálmánu Tarru.

Prema ministrovim riječima, njegov je otac imao pisanu potvrdu iz 2002. godine da nije obavljao doušničku djelatnost, unatoč postojanju evidencijskog kartona. Tarr je naveo da je obitelj odranije bila upoznata s njegovom prošlošću te da sadašnja objava za njih nije donijela nove informacije.

Otvaranje baze ponovno je potaknulo rasprave i o bivšem premijeru Viktoru Orbánu. On je 3. studenoga na Facebooku odbacio tvrdnje o suradnji s komunističkom tajnom policijom.

Naveo je da su ga tijekom služenja vojnog roka pokušali vrbovati, ali da je suradnju odbio. Prema njegovim tvrdnjama, on, njegova supruga i politički suradnici poslije su bili pod nadzorom vlasti.

„Bili smo mete tajnih istraga državne partije”, poručio je Orbán.

Objavljivanje građe nastavlja se u drugoj fazi. Najkasnije do 25. veljače 2027. javnosti bi trebali postati dostupni i dosjei o vrbovanju, koji mogu dodatno rasvijetliti okolnosti uključivanja pojedinaca u mrežu tajnih suradnika.

Sačuvana dokumentacija pritom nije potpuna. Dio je građe nestao ili bio uništen, zbog čega ni otvoreni arhivi neće dati odgovore na sva pitanja o djelovanju komunističkog sigurnosnog aparata.