Koliko je zapravo ukrajinskog oružja na crnom tržištu po Europi?

Europske sigurnosne službe i istraživački novinari upozoravaju na sve izraženiji problem krijumčarenja oružja i streljiva koje završava u rukama kriminalnih skupina diljem Europe. Dio analitičara taj trend povezuje i s ratom u Ukrajini, iako takve tvrdnje zasad nisu neovisno potvrđene.

Početkom ožujka pripadnici španjolske Nacionalne policije pretraživali su šumsko područje u blizini Marbelle u potrazi za skrovištem kokaina, kada je došlo do oružanog obračuna i potjere. Dileri droge, prerušeni u policajce, otvorili su vatru na službenike iz automatskog oružja.

U vozilima osumnjičenih kasnije su pronađeni kalašnjikovi AK-47, kao i drugo vojno naoružanje.

Prema navodima policije, takvi incidenti više nisu izolirani slučajevi. Tijekom gotovo svakodnevnih akcija sve se češće zapljenjuje teško oružje i vojno streljivo, piše Deutsche Welle.

"Ne možemo se braniti"

Za policijske službenike na terenu takva situacija predstavlja sve veći sigurnosni izazov. Španjolski policajac Óscar Sánchez upozorava na neravnotežu između opreme policije i naoružanja kriminalnih skupina.

"Kao obična policija ne možemo se braniti od ove vrste ratnog oružja. Mi raspolažemo samo standardnim pištoljima", kaže Sánchez.

Prema njegovim riječima, kao i prema tvrdnjama drugih istražitelja, na terenu se sve češće pronalazi i streljivo NATO standarda, što dodatno zabrinjava sigurnosne službe.

"Narko-bande koriste ovu vrstu streljiva. Ono dolazi iz istočne Europe, iz rata u Ukrajini", tvrdi Sánchez.

Slične sumnje iznosi i Agustín David Domínguez, predstavnik sindikata u španjolskoj policiji Guardia Civil, koji upozorava na problem praćenja podrijetla oružja i streljiva.

"Oružje uglavnom ne možemo identificirati prema podrijetlu, ali streljivo je lakše pratiti, a ono često potječe iz rata u Ukrajini", rekao je Domínguez.

Te tvrdnje zasad nisu neovisno potvrđene.

Sumnje na crno tržište i ratni višak oružja

Ova tema otvorila je širu europsku raspravu o tome može li oružje isporučeno Ukrajini ili izgubljeno u ratnim uvjetima završiti na crnom tržištu u Europskoj uniji.

Stručnjak za oružje Marco Pohlers, bivši pripadnik njemačke specijalne jedinice KSK, analizirao je zaplijenjeno naoružanje i upozorio na mogućnost da dio oružja potječe iz ratnih zona.

Na fotografijama objavljenima u medijima nakon racije u Mađarskoj u srpnju 2022. identificirao je moderniziranu rusku jurišnu pušku AK-47.

"To je oružje definitivno namijenjeno vojnom tržištu", kaže Pohlers.

Prema njegovoj procjeni, takvo je ratno oružje trenutačno najlakše nabaviti u Ukrajini, primjerice od poginulih vojnika. Kalašnjikov AK-47 standardna je jurišna puška bivših zemalja Istočnog bloka i proizvedena je u milijunima primjeraka.

Saveznici Ukrajine isporučivali su ga i tijekom prvih dana rata. Pohlers tvrdi da mnoge od tih pušaka na početku rata nisu bile odgovarajuće evidentirane, zbog čega su neke mogle završiti u ilegalnoj prodaji.

Upozorenja iz EU-a i NATO struktura

Europske institucije na rizike su upozoravale gotovo odmah nakon početka rata u Ukrajini. Europol je još 2022. godine naveo da je "ilegalna trgovina već počela i da bi mogla dodatno porasti".

Slična upozorenja stigla su i iz Frontexa, čiji je tadašnji zamjenik direktora istaknuo da u Ukrajini postoji gotovo neograničen pristup ratnom oružju.

"U Ukrajini trenutačno postoji gotovo neograničen pristup ratnom oružju. Polazimo od toga, a postoje i prvi pokazatelji da kriminalci to oružje krijumčare u Europsku uniju", rekao je.

Prema sigurnosnim procjenama, ratne zone s velikim količinama oružja uvijek predstavljaju potencijalni izvor za ilegalno tržište, osobito kada je kontrola otežana.

Stručnjaci: Ključan problem je nedostatak kontrole

Sigurnosni analitičari ističu da je jedan od glavnih problema nepostojanje jedinstvenog europskog sustava za praćenje oružja i serijskih brojeva.

Stručnjak za terorizam Hans-Jakob Schindler smatra da države izbjegavaju priznati puni opseg problema.

"Nijedna vlada koja šalje oružje u zonu sukoba ne želi priznati da se njezino oružje koristi za nešto drugo osim za svrhu za koju je isporučeno", kaže Schindler.

Dodaje da iskustva iz ranijih sukoba pokazuju kako velike količine oružja u nestabilnim područjima brzo postaju dostupne kriminalnim mrežama.

Europske institucije pritom navode da razmjena podataka o oružju među državama članicama nije dovoljno usklađena, što otežava usporedbe i istrage.

Procjenjuje se da u Europi cirkulira oko 35 milijuna ilegalnih komada oružja, dok su službene baze podataka i registri tek djelomično popunjeni.

BKA: Praćenje oružja i dalje ograničeno

Njemački Savezni kriminalistički ured (BKA) potvrdio je da istražitelji često imaju problema s identifikacijom podrijetla oružja.

"Zbog nedostatka oznaka i nepotpunih registara, praćenje podrijetla vatrenog oružja znatno je otežano", navodi BKA.

Zbog toga se istražitelji oslanjaju na kombinaciju internih baza, međunarodne suradnje i javno dostupnih podataka, što često nije dovoljno za precizno utvrđivanje rute kojom je oružje stiglo do kriminalnih skupina.

Konstantin von Notz, stručnjak Zelenih za sigurnosna pitanja u Bundestagu, zbog toga traži od njemačke vlade ubrzanje razvoja zajedničkih europskih baza podataka.

Kao primjer navodi Nizozemsku, gdje je razvijen poseban sustav, takozvana "crna kutija" (Black Box). Tim sustavom istražitelji mogu provjeriti serijske brojeve i dobiti jasan odgovor je li određeno oružje isporučeno Ukrajini – "da" ili "ne". Takav odgovor predstavlja polazišnu točku za daljnju istragu.

Međutim, nizozemski stručnjaci za oružje, među njima i policajac Richard Martens, smatraju da bi uvođenje takvog sustava na razini cijele Europe bilo vrlo teško.

"U ovom trenutku nismo u mogućnosti izgraditi takvu bazu podataka", kaže Martens.