Kineski predsjednik u novogodišnjem govoru poručio: Ponovno ujedinjenje s Tajvanom je 'nezaustavljiv trend vremena'

Kineski predsjednik Xi Jinping iskoristio je novogodišnje obraćanje naciji kako bi uputio snažnu poruku u vezi s Tajvanom, poručivši da je ponovno ujedinjenje s otokom “nezaustavljiv trend vremena”. Njegova izjava dolazi dan nakon završetka intenzivnih kineskih vojnih vježbi oko Tajvana, piše The Guardian.

Obraćajući se javnosti iz Pekinga, Xi je rekao:
“Ponovno ujedinjenje naše domovine, trend vremena, nezaustavljivo je.”

Kina samoupravni Tajvan smatra svojim teritorijem te godinama najavljuje aneksiju, ne isključujući ni uporabu sile. Američke obavještajne službe upozoravaju da kineske oružane snage bilježe rast sposobnosti za izvođenje takvog napada, ukoliko bi kinesko vodstvo donijelo takvu odluku.

Vojne vježbe kao uvertira

Xijevom govoru prethodile su velike vojne vježbe pod nazivom “Misija pravde 2025”, održane u ponedjeljak i utorak, tijekom kojih je kineska vojska simulirala blokadu ključnih tajvanskih luka.

Vježbe su se odvijale bliže Tajvanu nego ikada ranije, a sudjelovale su mornarica, zračne snage, raketne snage i obalna straža. U njima je korišteno najmanje 89 borbenih zrakoplova, što je najveći zabilježeni broj u više od godinu dana.

Iako su analitičari očekivali vojne aktivnosti prije kraja godine, kineski komentatori povezali su vježbe s nedavnom odlukom američke vlade o odobrenju rekordne prodaje oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara.

Poruka svijetu i geopolitičko svrstavanje

Unatoč zaoštrenoj retorici, Xi je u govoru nastojao prikazati Kinu kao otvorenu zemlju, istaknuvši da je “prigrlila svijet otvorenih ruku”. Podsjetio je i na međunarodne skupove kojima je Kina bila domaćin, uključujući Šangajski samit za suradnju održan u kolovozu u Tianjinu.

Na tom skupu sudjelovali su, među ostalima, ruski predsjednik Vladimir Putin, indijski premijer Narendra Modi i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

Prijenos novogodišnjeg govora na kineskim državnim medijima bio je popraćen snimkama najveće vojne parade u povijesti zemlje, održane u rujnu povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Na paradi je Xi stajao uz Putina i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-un, što su pojedini analitičari opisali kao demonstraciju nove geopolitičke “osovine”.

Tajvan, povijest i narativi

Ključni dio Xijeve vizije novog svjetskog poretka ostaje aneksija Tajvana i učvršćivanje međunarodne potpore politici “Jedne Kine”, koju vodi Komunistička partija u Pekingu, a koju većina stanovnika Tajvana odbacuje.

Xi je u govoru spomenuo i “Dan povratka Tajvana”, spomendan koji je Kina uvela 2025. godine kako bi obilježila godišnjicu završetka japanske vladavine nad otokom 1945. godine.

Zanimljivo je da je i Tajvan ove godine donio zakon kojim se isti datum, 25. listopada, priznaje kao državni praznik. Povijesno nasljeđe Drugog svjetskog rata snažno je obilježilo političku retoriku obje strane.

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te povukao je paralelu između današnjeg Tajvana i europskih demokracija suočenih s prijetnjom nacističke Njemačke 1930-ih godina.

Tehnologija, kultura i gospodarstvo

Xi je u govoru istaknuo i napredak Kine u visokoj tehnologiji, spomenuvši razvoj robota za kickboxing te svemirsku misiju Tianwen-2, lansiranu u svibnju, usmjerenu na istraživanje kometa.

Posebno je naglasio i globalni uspjeh kineskog kulturnog izvoza, uključujući videoigru Black Myth: Wukong i animirani film Ne Zha 2. Ranije tijekom dana, obraćajući se visokim dužnosnicima Komunističke partije, Xi je poručio da je Kina na putu ostvarenja planiranog gospodarskog rasta od pet posto.