Kina je na demografskoj prekretnici

Kina je prvi put zabilježila veći omjer starijih osoba prema radno sposobnom stanovništvu nego djece, pokazuju službeni podaci objavljeni prošlog tjedna. Analitičari upozoravaju da bi taj demografski pomak mogao imati znatne posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav te gospodarski rast drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.

Prema podacima kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku, koeficijent dobne ovisnosti starijih osoba u 2025. godini dosegnuo je 23,1 posto, dok je isti pokazatelj za djecu iznosio 22 posto.

Riječ je o statističkom odnosu broja stanovnika u dobi od 65 i više godina prema radno sposobnom stanovništvu. Drugim riječima, na svakih 100 radno sposobnih stanovnika dolaze približno 23 starije osobe i 22 djece.

U Kini živi više od 223 milijuna ljudi u dobi od najmanje 65 godina, što čini gotovo 16 posto ukupnog stanovništva. Istodobno, djece u dobi do 14 godina ima oko 213 milijuna.

Ti se podaci pomno prate jer upućuju na moguće posljedice smanjivanja radne snage za kinesko gospodarstvo, ali i za globalni rast. Stručnjaci ističu da je riječ o važnoj prekretnici koja bi mogla promijeniti obiteljske odnose, raspodjelu javnog novca i potrebe za zdravstvenom skrbi.

Veći pritisak na mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb

Uz objavljene statističke podatke nije bilo službenog komentara vlasti. Državni list Global Times naveo je da je ulazak Kine u „umjereno staro društvo” posljedica više čimbenika, među kojima su brojnost ranijih generacija i produljenje životnog vijeka.

Prema pisanju lista, promjena bi mogla dodatno opteretiti mirovinski i zdravstveni sustav te sustav dugotrajne skrbi. Istodobno bi mogla otvoriti poslovne prilike u takozvanoj srebrnoj ekonomiji, koja obuhvaća proizvode i usluge namijenjene starijim potrošačima.

„To odražava povijesni trend u demografskom razvoju, a ne kratkoročnu pojavu”, izjavio je za Global Times jedan istraživač.

List je istaknuo i da su mnogi pripadnici generacija rođenih između 1950-ih i 1970-ih, koji ulaze u stariju životnu dob, zdraviji od prethodnih generacija te imaju veće prihode i snažniju kupovnu moć.

Profesor Stuart Gietel-Basten sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu ocijenio je demografski pomak „simboličnim”. Prema njegovim riječima, mogao bi značiti da će se veći dio javnog novca preusmjeravati s obitelji i škola na mirovine i zdravstvo.

Sociologinja Mu Zheng s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru smatra da bi promjena mogla predstavljati izazov za kineske razvojne ambicije jer može ograničiti gospodarski rast i kupovnu moć stanovništva.

Dugoročne posljedice politike jednog djeteta

Starenju kineskog stanovništva pridonijeli su brza urbanizacija i posljedice kontroverzne politike jednog djeteta, koja je bila na snazi od 1980. do kraja 2015. godine.

Ta je mjera uvedena kako bi se obuzdao brz rast stanovništva. Prema procjenama kineske vlade, spriječila je oko 400 milijuna rođenja, iako je vjerodostojnost te brojke osporavana.

Mu Zheng ističe da je politika jednog djeteta imala važnu ulogu u smanjivanju broja stanovnika. Posljedica je manji broj mladih koji mogu pružati financijsku i drugu potporu sve brojnijim starijim članovima obitelji.

Unatoč ublažavanju ograničenja, Peking ne uspijeva uvjeriti parove da imaju više djece, dok je stopa nataliteta pala na povijesno najnižu razinu.

Prema riječima Mu Zheng, na odluke o roditeljstvu utječu i promjene rodnih uloga, rast životnih troškova te viša razina obrazovanja.

Vlasti potiču rađanje i povećavaju potporu starijima

Kina se posljednjih godina priprema za sve veći udio starijih stanovnika, a istodobno potiče mlade na sklapanje brakova i parove na više djece.

Dodatna potpora starijim osobama uvrštena je i u petogodišnji gospodarski plan predstavljen ranije ove godine.

Financijska pomoć umirovljenicima zauzima sve veći dio državne potrošnje. Prema službenim podacima koje prenosi BBC, do kraja 2025. godine više od 53 milijuna starijih osoba primalo je naknade i subvencije.