Kako američki elitni specijalci mogu do uranija iz Irana?

Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost vojne operacije kojom bi Sjedinjene Američke Države iz Irana preuzele velike količine obogaćenog uranija, navode američki dužnosnici. Riječ je o iznimno složenoj i potencijalno opasnoj misiji koja bi američke snage mogla zadržati na iranskom teritoriju danima.

Prema dostupnim informacijama, Trump još nije donio konačnu odluku, ali je otvoren za tu opciju jer bi mogla pomoći u sprječavanju razvoja iranskog nuklearnog oružja. Istodobno, savjetnicima je dao uputu da pojačaju pritisak na Teheran kako bi pristao predati nuklearni materijal u okviru mogućeg sporazuma.

Pritisak na Iran i diplomatski kanali

Sjedinjene Američke Države nastoje kroz posrednike poput Pakistana, Turske i Egipta otvoriti prostor za pregovore, iako izravni razgovori još nisu započeli.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je kako Pentagon priprema različite opcije.

„Zadaća Pentagona je pripremiti opcije kako bi vrhovni zapovjednik imao maksimalan izbor. To ne znači da je predsjednik donio odluku“, rekla je.

Trump je dodatno zaoštrio retoriku, poručivši da Iran mora ispuniti američke zahtjeve ili „neće imati državu“, dodajući: „Dat će nam nuklearnu prašinu.“

Gdje se nalazi nuklearni materijal

Procjene prije prošlogodišnjih američko-izraelskih napada ukazivale su da Iran raspolaže s više od 400 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto, kao i dodatnim količinama niže obogaćenog materijala koji se može brzo dovesti do razine potrebne za izradu nuklearnog oružja.

Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, većina tog materijala vjerojatno se nalazi u podzemnim postrojenjima u Isfahanu i Natanzu.

Izuzetno složena operacija

Stručnjaci upozoravaju da bi vojna operacija preuzimanja uranija bila logistički iznimno zahtjevna i rizična.

Američke snage morale bi se probiti do ciljanih lokacija pod vatrom iranskih projektila i dronova, osigurati teren te omogućiti inženjerima uklanjanje ruševina i potencijalnih eksplozivnih naprava.

Sam nuklearni materijal nalazio bi se u desecima specijalnih cilindara koje bi trebalo transportirati u zaštićenim spremnicima, uz angažman više kamiona i eventualnu uspostavu improvizirane piste za izvlačenje.

„Ovo nije operacija u kojoj uđeš i izađeš“, upozorio je umirovljeni general Joseph Votel.

Vojna i politička dilema

Dio Trumpovih savjetnika zagovara fokus na unutarnja politička pitanja, uključujući izbore za Kongres, dok vojni stručnjaci upozoravaju da bi takva operacija mogla izazvati snažan odgovor Irana i produžiti sukob.

S druge strane, postoji i diplomatska opcija prema kojoj bi Iran pristao predati uranij u sklopu mirovnog sporazuma, čime bi se izbjegla vojna intervencija.

Američki dužnosnici navode da Iran trenutačno ne obogaćuje uranij, ali i dalje raspolaže kapacitetima za nastavak programa.

Pentagon, u međuvremenu, razmatra više scenarija, uključujući raspoređivanje dodatnih snaga u regiji, kako bi predsjedniku omogućio širi spektar odluka.