FOTO  Je li slučajnim selfijem razotkriven izraelski alat za praćenje naših telefona?

Fotografija objavljena na LinkedInu 11. veljače 2026. pokrenula je ozbiljna pitanja o radu izraelske tvrtke Paragon Solutions, poznate po razvoju komercijalnog špijunskog softvera Graphite.

Na slici, koja je ubrzo uklonjena, u pozadini grupne fotografije vidi se ekran s korisničkim sučeljem koje, prema analizi stručnjaka za kibernetičku sigurnost na društvenim mrežama, nalikuje operativnoj nadzornoj ploči sustava za presretanje mobilnih komunikacija.

Iako autentičnost i kontekst snimke zasad nisu službeno potvrđeni, objava je izazvala globalnu raspravu o tržištu tzv. “mercenary spywarea” i nadzoru koji države provode uz pomoć privatnih kompanija.

Što prikazuje fotografija?

Na dostupnim screenshotovima vidljivo je korisničko sučelje koje sadrži ime kontakta i telefonski broj s češkim pozivnim brojem (+420), opciju označenu kao “Intercept” sa statusom “Connected”, vremenske oznake aktivnosti iz veljače 2026., prikaz aplikacija poput WhatsAppa, Telegrama i Signala, sekcije za pregled aplikacija, računa i medijskih sadržaja, te oznaku “Warrant Expiration”, što upućuje na potencijalni pravni okvir nadzora.

Važno je naglasiti da iz same fotografije nije moguće neovisno potvrditi radi li se o stvarnom operativnom sustavu, testnom okruženju ili demonstracijskoj verziji softvera. Tvrtka Paragon Solutions zasad se nije javno očitovala o navodnom incidentu.

Tko je Paragon Solutions?

Paragon Solutions osnovan je 2019. godine u Izraelu i razvija komercijalni spyware pod nazivom Graphite. Riječ je o softveru koji se prodaje državnim tijelima i sigurnosnim agencijama za potrebe digitalnog nadzora.

Paragon su 2019. osnovali bivši pripadnici izraelske obavještajne jedinice Unit 8200, među kojima je bio Ehud Schneorson, bivši zapovjednik te jedinice. 

Graphite se ubraja u kategoriju tzv. “mercenary spywarea” – privatno razvijenih alata za nadzor koje države kupuju od komercijalnih dobavljača. Sličan model poslovanja poznat je i iz slučaja Pegasus tvrtke NSO Group, koji je posljednjih godina izazvao niz međunarodnih istraga.

Među ranim investitorima Paragona bio je i Ehud Barak, bivši izraelski premijer i ministar obrane. Barak je u prošlosti bio predmet medijske pozornosti zbog veza s Jeffreyem Epsteinom.

Veza s američkim institucijama

Prema ranijim izvještajima američkih medija, Paragon je imao ugovorni odnos s američkom agencijom Immigration and Customs Enforcement (ICE). Taj je ugovor izazvao političke rasprave u SAD-u, osobito u kontekstu zaštite privatnosti i nadzora.

Ne postoje javno dostupni dokazi koji bi potvrdili konkretne operacije nadzora povezane s fotografijom koja se pojavila na LinkedInu.

Dosadašnji slučajevi i istrage

Organizacije za digitalna prava, uključujući Citizen Lab, ranije su identificirale slučajeve u kojima je Graphite korišten protiv novinara i predstavnika civilnog društva u više zemalja. U 2025. godini Meta je objavila da je otkrila pokušaje kompromitacije određenog broja korisnika putem alata povezanih s Paragonom.

Istrage su pokazale da se radi o sofisticiranim metodama kompromitacije mobilnih uređaja, uključujući tzv. “zero-click” napade, kod kojih korisnik ne mora poduzeti nikakvu radnju da bi uređaj bio kompromitiran.

Šire tržište nadzorne tehnologije

Tržište komercijalnog spywarea globalno se procjenjuje na milijarde dolara. Privatne tvrtke razvijaju i prodaju alate za presretanje komunikacija, analizu podataka i daljinski pristup uređajima državnim klijentima.

Ključna kontroverza ne odnosi se samo na samu tehnologiju, nego na razinu transparentnosti i demokratskog nadzora nad njezinom uporabom. U mnogim državama ne postoji jasan javni uvid u način korištenja takvih alata.

Što znamo, a što ne znamo

Poznato je bez dvojbe da Paragon razvija spyware Graphite. Tvrtka je imala ugovore s državnim institucijama, a Graphite je bio predmet međunarodnih sigurnosnih analiza.

Nije potvrđeno je li fotografija prikazivala stvarnu operaciju nadzora, je li riječ o aktivnoj meti u Češkoj, kao ni je li došlo do stvarnog curenja operativnih podataka.

Fotografija s LinkedIna, ako se potvrdi kao autentična, mogla bi predstavljati jedan od najozbiljnijih sigurnosnih propusta u industriji komercijalnog digitalnog nadzora. 

Ovaj slučaj ponovno otvara pitanje granica između sigurnosti i privatnosti u eri sofisticiranih digitalnih alata koje države nabavljaju od privatnih kompanija.