Izraelci izlaze na izbore: Hoće li Netanyahu nakon svega izgubiti vlast?

Izrael u utorak, 27. listopada, izlazi na parlamentarne izbore prvi put nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. i ratova koji su uslijedili. Benjamin Netanyahu pokušat će zadržati vlast, dok njegovi protivnici predvođeni bivšim načelnikom glavnog stožera Gadijem Eisenkotom traže promjenu na čelu države.

Birači će odlučiti o svih 120 mjesta u Knesetu, izraelskom parlamentu. No odgovor na pitanje tko će voditi sljedeću vladu mogao bi se čekati znatno dulje od izbornih rezultata. Posljednje ankete upućuju na mogućnost da nijedan od glavnih političkih blokova ne osvoji većinu potrebnu za samostalno sastavljanje vlade.

Kako se bira vlast u Izraelu?

Izraelci na ovim izborima ne biraju izravno premijera. Glasaju za stranačke liste, a cijela država jedna je izborna jedinica. Stranke dobivaju zastupnička mjesta razmjerno izbornom rezultatu, uz izborni prag od 3,25 posto važećih glasova.

Za stabilnu parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 od ukupno 120 zastupnika. Nijedna stranka u izraelskoj povijesti nije sama osvojila toliko mandata, zbog čega se vlast sastavlja pregovorima više političkih stranaka.

Zato stranka s najviše glasova ne mora nužno dati premijera. Presudno je tko može okupiti dovoljno partnera, a manje stranke pritom mogu dobiti velik utjecaj na sastav i politiku buduće vlade.

Pravo glasa imaju punoljetni izraelski državljani, uključujući arapske građane Izraela. Palestinci u Gazi i na Zapadnoj obali koji nemaju izraelsko državljanstvo ne sudjeluju u izboru Kneseta, premda odluke izraelske vlade izravno utječu na njihov život. Pravo glasa na ovim izborima ima približno 7,3 milijuna ljudi.

Netanyahu traži novi mandat

Netanyahu, čelnik desnog Likuda, najdugovječniji je izraelski premijer. U kampanji naglašava sigurnost, vojna postignuća i bliske odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je podržao.

Protivnici ga smatraju politički odgovornim za sigurnosne propuste koji su prethodili napadu Hamasa 2023. godine te za vođenje ratova koji su uslijedili.

Dodatno opterećenje predstavljaju domaći postupak zbog optužbi za korupciju i nalog Međunarodnog kaznenog suda za njegovo uhićenje zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Netanyahu odbacuje optužbe.

Tko je Gadi Eisenkot?

Glavni Netanyahuov izazivač je Gadi Eisenkot, bivši načelnik glavnog stožera izraelske vojske i čelnik centrističke stranke Yashar.

U kampanji zagovara obnovu povjerenja u institucije i smanjenje unutarnjih podjela. Njegova kritika Netanyahua velikim je dijelom usmjerena na odgovornost za 7. listopada i način donošenja sigurnosnih odluka.

Ipak, Eisenkot zastupa čvrstu sigurnosnu politiku. Protivi se potpunoj aneksiji Zapadne obale i nasilju ekstremističkih doseljenika, ali tijekom kampanje nije zagovarao uspostavu neovisne palestinske države pod vladom koju bi vodio.

Nakon napada Hamasa sudjelovao je u Netanyahuovu ratnom kabinetu, iz kojeg je otišao 2024. zbog neslaganja oko vođenja rata. Njegov sin poginuo je kao vojnik u Gazi.

Tko su ostali važni igrači?

Na protivničkoj strani Netanyahuu važnu ulogu ima bivši premijer Naftali Bennett. Njegova lista Beyachad nastala je povezivanjem s političkom opcijom Yaira Lapida.

Među protivnicima aktualnog premijera su i Avigdor Lieberman, čelnik stranke Yisrael Beiteinu, te Yair Golan, koji vodi Demokrate. Riječ je o politički različitim strankama, pa protivljenje Netanyahuu samo po sebi ne jamči jednostavan dogovor o zajedničkoj vladi.

Netanyahu se oslanja na desne, krajnje desne i ultraortodoksne stranke. Među važnim partnerima su Itamar Ben-Gvir iz stranke Otzma Yehudit, Bezalel Smotrich iz saveza Religioznog cionizma i Zehuta te stranke Shas i Ujedinjeni judaizam Tore.

Arapske stranke također bi mogle biti presudne. Među njima su Ra’am Mansoura Abbasa i Zajednička lista. Njihova moguća potpora oporbenoj vladi politički je osjetljiva jer dio Netanyahuovih protivnika odbacuje suradnju s njima.

Zašto su ovi izbori toliko važni?

U središtu kampanje nalazi se pitanje Netanyahuova vodstva i odgovornosti za napad 7. listopada.

Veliku raspravu izaziva i vojna služba ultraortodoksnih Židova. Izuzeća za muškarce koji se posvećuju vjerskom obrazovanju posebno su sporna u društvu u kojem su brojni pričuvnici višekratno mobilizirani.

Treća važna tema jest pravosuđe. Netanyahuove promjene pravosudnog sustava izazvale su velike prosvjede, a njegovi protivnici upozoravaju na slabljenje neovisnosti sudova.

Ratovi imaju i ekonomsku cijenu. Reuters navodi rast javnog duga i velik financijski teret sukoba, dok neizvjestan izborni ishod može produljiti političku nesigurnost i otežati donošenje proračuna i reformi.

Što pokazuju posljednje ankete?

Rezultati istraživanja značajno se razlikuju, zbog čega prognoze treba uzeti s oprezom.

Prema pregledu završnih anketa televizija Kan 11, Channel 12 i Channel 13 koji je objavio Ynet, Netanyahuov blok dobiva oko 50 mandata, a blok njegovih protivnika između 52 i 56. Arapske stranke u tim istraživanjima osvajaju između 14 i 16 mjesta.

Eisenkotova stranka u tim anketama ima između 22 i 23 mandata, a Likud između 19 i 21.

Istraživanje televizije i24NEWS daje drukčiju sliku: Netanyahuovu bloku predviđa 59 mjesta, a suprotnom 47, uz 14 mandata arapskih stranaka.

Razliku dijelom stvara pitanje koje će male stranke prijeći izborni prag. Prelazak samo jedne takve liste može promijeniti odnos snaga. Ankete stoga ne daju pouzdan odgovor tko će sastaviti vladu.

Bi li promjena premijera značila promjenu prema Palestincima?

Smjena Netanyahua ne bi automatski značila zaokret prema uspostavi palestinske države. Vodeće židovske stranke koje mu se protive također zastupaju čvrstu sigurnosnu politiku, a palestinska državnost nije središnji cilj njihove kampanje.

Razlike postoje oko širenja naselja, aneksije, odnosa prema institucijama i političkim saveznicima. Zato će, uz ime premijera, biti važno i koje će stranke ući u vladu te koliko će utjecaja imati njezini najradikalniji članovi.

Kada ćemo znati rezultate?

Većina biračkih mjesta otvorena je od 7 do 22 sata po izraelskom vremenu, odnosno od 6 do 21 sat po vremenu u Bosni i Hercegovini.

Prve izlazne ankete očekuju se nakon zatvaranja birališta, u utorak oko 21 sat po našem vremenu. One su procjene, a službeni rezultati očekuju se 4. studenoga.

Nakon raspodjele mandata predsjednik Isaac Herzog razgovarat će sa strankama i povjeriti mandat osobi za koju procijeni da ima najbolje izglede sastaviti vladu. Ako pregovori ne uspiju, mogući su novi pokušaji s drugim mandatarom, a na kraju i novi izbori.

Izborna noć zato može pokazati tko je osvojio najviše mandata, dok bi odgovor na pitanje tko će upravljati Izraelom mogao ovisiti o tjednima pregovora.