Hoće li Austrija deportirati obitelji jer djevojčice ne nose marame u školama?

Prvi dani primjene zabrane nošenja islamskih marama za učenice mlađe od 14 godina donijeli su nesuglasice između škola, roditelja i djevojčica u Beču. Dio slučajeva već je proslijeđen obrazovnim vlastima, dok austrijski Ured za ravnopravnost zaprima prijave zbog moguće diskriminacije pri provedbi novih pravila.

Zabrana se primjenjuje od početka rujna, a odnosi se na učenice do njihova 14. rođendana. Za ponovljeno kršenje pravila, nakon propisanih razgovora i postupanja nadležnih službi, predviđene su novčane kazne od 150 do 800 eura, piše Kroativ. 

Dio nesuglasica riješen razgovorom s roditeljima

Thomas Krebs iz sindikalnog predstavništva bečkih učitelja naveo je da je provedena anketa koja je obuhvatila približno 550 škola u austrijskoj prijestolnici. Prema prikupljenim informacijama, poteškoće u primjeni zabrane zabilježene su u različitim dijelovima grada.

Pojedine škole pozvale su učenice i njihove roditelje na razgovor nakon što djevojčice, unatoč zahtjevu nastavnika, nisu željele skinuti maramu.

U otprilike polovici prijavljenih slučajeva nesuglasice su riješene razgovorom. Prema navodima predstavnika učitelja, dio roditelja nije bio upoznat s novim pravilima pa su kćeri i dalje slali u školu s maramom.

Problemi su zabilježeni i u osnovnim školama, a nešto su češći među starijim učenicama na koje se zabrana odnosi.

Kazne nakon razgovora i uključivanja nadležnih službi

Postupak predviđa da škola pri prvom kršenju zabrane razgovara s učenicom i njezinim roditeljima ili skrbnicima. Ako se kršenje ponovi, uključuje se nadležna obrazovna uprava, koja također poziva na razgovor.

Kod daljnjeg kršenja obavještava se služba za zaštitu djece i mladih, dok je novčana kazna predviđena kao krajnja mjera, prema službenoj objavi austrijskog parlamenta.

Predstavnici učitelja upozoravaju da zakonska zabrana sama po sebi ne rješava sve poteškoće. Nastavak dolazaka učenica s maramom, unatoč provedenim razgovorima, prema njihovu mišljenju može stvarati dodatne napetosti i otežavati održavanje nastave.

U bečkim gimnazijama zasad je prijavljeno manje slučajeva. Predstavnici tamošnjih nastavnika smatraju da su višemjesečno informiranje i pripreme pomogli učenicama i roditeljima da se upoznaju s novim obvezama.

Prijave zbog udaljavanja učenica iz učionica

Istodobno, austrijski Ured za ravnopravnost bilježi upite, zahtjeve za pravnu pomoć i prijave koje se odnose na moguću rasističku diskriminaciju u školama.

Prema pojedinim prijavama, učenice koje nakon razgovora nisu željele skinuti maramu bile su udaljene iz učionica i upućene u hodnik. U drugim su slučajevima, prema istim navodima, morale čekati ispred ravnateljstva dok roditelji ne dođu po njih.

U jednoj se prijavi tvrdi da je djevojčici rečeno kako će morati „napustiti Austriju“ ako nastavi pokrivati glavu. Riječ je o navodu iz prijave, a ne o utvrđenom ishodu postupka.

Ured za ravnopravnost naglašava da škole moraju provoditi zabranu ondje gdje se ona primjenjuje, ali pritom poštovati pravila zaštite od diskriminacije. Provedba propisa, upozoravaju, ne smije uključivati rasističko ili ponižavajuće postupanje prema učenicama.

Predstavnici nastavnika također ističu da zaštita djevojčica od pritiska i prisile zahtijeva širi pristup. Među dodatnim izazovima navode radikalizaciju mladih, ekstremističke ideologije i internetske zajednice koje šire mržnju prema ženama.