Godinama su daleko od EU, nitko ih tako ne doživljava, a sada bi se mogli vratiti pregovorima

Island bi već u kolovozu mogao odlučiti hoće li ponovno otvoriti pitanje pristupanja Europskoj uniji. Prema pisanju portala POLITICO, koji se poziva na dva izvora upoznata s pripremama, razmatra se raspisivanje referenduma o obnovi pregovora o članstvu.

Inicijativa dolazi u trenutku kada se u Bruxellesu ponovno govori o proširenju Unije. Europska komisija navodno razmatra model koji bi Ukrajina omogućio djelomično članstvo već sljedeće godine, dok je Crna Gora, kao najnaprednija kandidatkinja, nedavno zatvorila novo pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Reykjavíku ranije je obećala referendum najkasnije do 2027. godine, nakon što su pregovori 2013. zamrznuti. No, rok bi se mogao ubrzati zbog pojačanih geopolitičkih napetosti. Među njima su odluka Washingtona o uvođenju carina Islandu te izjave američkog predsjednika Donald Trump o mogućoj aneksiji Grenlanda.

Prema istim izvorima, islandski parlament uskoro bi trebao objaviti točan datum referenduma. Odluci su prethodili susreti europskih i islandskih dužnosnika. Ako birači podrže obnovu pregovora, Island bi, prema procjenama sugovornika, mogao napredovati brže od drugih kandidata.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos poručila je da se rasprava o proširenju sve više povezuje sa sigurnošću i sposobnošću Europe da djeluje u podijeljenom svijetu. S islandskim premijerom sastala se i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da partnerstvo donosi stabilnost i predvidljivost u nesigurnim vremenima.

Dodatnu dozu nelagode izazvale su i poruke iz Sjedinjenih Američkih Država, uključujući izjavu kandidata za američkog veleposlanika u Reykjavíku koji je, u šali, spomenuo mogućnost da Island postane 52. savezna država SAD-a. Islandski dužnosnici takve poruke doživljavaju kao uznemirujuće, osobito za malu, ali strateški važnu državu na sjevernom Atlantiku.

Island je zahtjev za članstvo podnio 2009. godine tijekom teške financijske krize. Pregovori su zamrznuti 2013., a 2015. Reykjavik je zatražio da ga se više ne smatra kandidatom. Danas je kontekst drukčiji. Island nema vlastitu vojsku, oslanja se na NATO i bilateralni sporazum sa SAD-om, a sigurnosna pitanja sve snažnije utječu na javno mnijenje, gdje potpora članstvu raste.

Ipak, prepreke postoje. Bivši predsjednik Guðni Th. Jóhannesson upozorio je na moguće unutarnje političke otpore. Najosjetljivije pitanje ostaju ribarska prava, ključna za islandsku ekonomiju. U prošlosti su upravo ta pitanja izazivala napetosti, uključujući sporove s Ujedinjeno Kraljevstvo tijekom tzv. Bakalarnih ratova, kao i kasniji spor sa EU oko ribolova skuše.

Nakon Brexita ribarsko pitanje moglo bi biti manje opterećujuće, s obzirom na to da Velika Britanija više nije članica Unije. Island je već dio Europskog gospodarskog prostora i šengenske zone te je preuzeo znatan dio europskog zakonodavstva. Prije zamrzavanja pregovora zatvoreno je 11 od ukupno 33 poglavlja, pa pojedini dužnosnici procjenjuju da bi proces mogao teći relativno brzo, iako smatraju da bi rok od godinu dana bio preambiciozan.

Za konačno pristupanje Europskoj uniji bio bi potreban još jedan referendum nakon završetka pregovora. Kako zaključuje POLITICO, za Island bi koristi članstva prije svega bile sigurnosne prirode, dok ekonomski motiv nije presudan, budući da zemlja ima jedan od najviših BDP-ova po stanovniku na svijetu.