Član AfD-a hrvatskih korijena govori o izborima u Saskoj-Anhalt, podršci Hrvata i drugih doseljenika te mogućnosti da Njemačka dobije kancelara iz njegove stranke.
Filip Gašpar, član Alternative za Njemačku (AfD) i publicist hrvatskih korijena iz Bosne i Hercegovine, uvjeren je da bi izbori u Saskoj-Anhalt mogli otvoriti put mnogo većoj promjeni njemačke politike. U razgovoru za Hercegovina.info predviđa da vlada Friedricha Merza neće dočekati kraj mandata, govori o podršci koju AfD, prema njegovu iskustvu, ima među Hrvatima i drugim doseljenicima te objašnjava zašto se kao dijete hrvatskih roditelja politički angažirao upravo u toj stranci.
AfD je prema prvoj prognozi ARD-a objavljenoj u 18 sati uvjerljivo najjača stranka na izborima u Saskoj-Anhalt. S predviđenih 44,5 posto glasova ima više nego dvostruku potporu u odnosu na CDU, kojemu prognoza daje 18,5 posto.
Ljevica je na 9,5 posto, Zeleni na devet, a SPD na osam posto. BSW je s pet posto na samom izbornom pragu, dok FDP s dva posto ostaje ispod njega. Ostalim strankama pripada 3,5 posto. Riječ je o prvoj izbornoj prognozi, a mogućnost sastavljanja vlade ovisit će o raspodjeli mandata.
Uoči objave tih podataka za Hercegovina.info razgovarali smo s Filipom Gašparom, članom AfD-a i publicistom hrvatskih korijena iz BiH. Uvjeren je da bi Saska-Anhalt mogla biti početak šireg dolaska njegove stranke na vlast, sve do mjesta njemačkog kancelara. Govorio je i o podršci Hrvata AfD-u, položaju doseljenika te razlozima zbog kojih očekuje pad Merzove vlade i prijevremene izbore najkasnije do sljedećeg ljeta.
Razgovor je vođen u nedjelju, 6. rujna, prije zatvaranja birališta i objave prvih izbornih projekcija. AfD je u izbore ušao s potporom većom od 40 posto u predizbornim anketama.
Je li potpora koju ankete daju AfD-u prvenstveno kazna dosadašnjoj vlasti ili znak da vam birači žele povjeriti upravljanje?
„Mislim da je riječ i o jednom i o drugom. Kada bi to bila samo kazna vladajućima, očekivao bih da dio ljudi jednostavno ne izađe na izbore. Međutim, kada istodobno vidite potporu veću od 40 posto u anketama i povećanu izlaznost, za mene je to znak da ljudi žele promjenu i da povjerenje daju AfD-u.
U Njemačkoj se tijekom posljednjih deset godina mnogo toga promijenilo nagore. Počevši od ilegalnih migracija, a tu uvijek naglašavam razliku između legalnog dolaska i ilegalnih migracija.
Moji roditelji, kao i mnogi ljudi iz naših krajeva, došli su kao gastarbajteri, trbuhom za kruhom. Došli su raditi, zaraditi i sebi omogućiti bolji život. Nisu napustili svoj kraj kako bi u Njemačkoj živjeli od socijalne pomoći. Migracije postoje odavno, ali ja govorim o ilegalnim migracijama i problemima koje one stvaraju.
Uz to dolaze energija, rast cijena i troškovi života. Sve se to nakupilo.“
Živite u Berlinu. Kako se te promjene vide u svakodnevnom životu?
„Berlin je dugo bio specifičan po tome što ste u glavnom gradu mogli živjeti jeftinije nego u drugim velikim njemačkim gradovima, osobito kada je riječ o stanarinama.
Ljudi su zbog toga prihvaćali i ono što u gradu nije funkcioniralo, od uprave do gradskog prijevoza. Govorili su: dobro, barem si mogu priuštiti stan i život u glavnom gradu.
Danas su troškovi mnogo viši, a problemi su ostali. To je ono što ljude frustrira. Plaćate znatno više, a ne dobivate bolju uslugu ni kvalitetniji život.“
Teme o AfD-u na Hercegovina.info izazivaju veliku čitanost i brojne komentare. Imate li podatke koliko Hrvata u Njemačkoj podržava vašu stranku?
„Nemam službene podatke kojima bih mogao potkrijepiti neki postotak. Mogu govoriti o osobnom iskustvu, kontaktima i onome što vidim u reakcijama na naše objave.
Danas se mnogo lakše javno izjasniti kao član ili simpatizer AfD-a nego 2018., kada sam počeo raditi za stranku.
Dat ću vam primjer iz Hamburga. Za manja okupljanja, dakle ne velike stranačke skupove, nismo mogli dobiti prostor u njemačkim restoranima. Nalazili smo ga u hrvatskim restoranima, a slično znam i iz drugih gradova. Prostor su nam davali Hrvati, ali i Grci i Turci, odnosno ljudi stranog podrijetla.
Moje je iskustvo s Hrvatima uglavnom pozitivno. Tijekom svih tih godina rijetko sam među njima nailazio na reakcije koje AfD odmah povezuju s nacizmom.“
Kakvu podršku primjećujete među drugim zajednicama sa zapadnog Balkana, primjerice među Srbima, Bošnjacima i Albancima?
„Kod Srba, uključujući Srbe iz BiH, podrška je od početka bila izraženija i zbog stava AfD-a prema nepriznavanju Kosova.
BiH je u tom smislu specifična. Neki ljudi prije svega gledaju kako da im život u Njemačkoj bude bolji. I ja, iako sam Hrvat, radeći za ovu stranku prvenstveno se zalažem za bolji život građana u Njemačkoj. Vanjska politika jedan je dio toga.
Kada govorimo o Bošnjacima, prema mojem iskustvu, dio onih koji prvenstveno gledaju život u Njemačkoj podržava našu politiku. Razlike se mogu pojaviti kada dođemo do vanjskopolitičkih tema, primjerice našeg protivljenja instituciji visokog predstavnika u BiH.
Mi se zalažemo za suverene države u Europi i iz te perspektive gledamo i na BiH.
Što se tiče Albanaca, upravo sam se dopisivao s jednom novinarkom iz Tirane. I među njima imamo podršku. Ljudi koji su nekada došli u Njemačku, kao moji roditelji, prošli su mnogo toga: nisu znali jezik, došli su u novu sredinu i svojim su radom nešto stvorili. Poštovanje su stjecali godinama.
Dio njih danas strahuje da će biti stavljeni u isti koš sa svima koji dolaze, bez obzira na to kako se ponašaju i poštuju li pravila. Mislim da je taj osjećaj razumljiv.“
I sami ste dijete doseljenika. Kako odgovarate na pitanje kako netko hrvatskih korijena može podržavati AfD? Jeste li unutar stranke ikada osjetili da vas zbog podrijetla smatraju manje Nijemcem?
„Ne, nikada mi to nitko u stranci nije rekao. Zapravo, ljudi u stranci često me najprije doživljavaju kao Nijemca, a ja sam taj koji naglašava da su mi i majka i otac Hrvati.
Prilagodio sam se sredini u kojoj živim, znam kako ona funkcionira i želim da mi u njoj bude bolje. Zbog toga i radim za tu stranku, kao građanin koji živi u Njemačkoj.
Pitanje kako kao netko doseljeničkog podrijetla mogu raditi za takozvanu ultradesničarsku stranku češće su mi postavljali Nijemci iz drugih političkih stranaka.
Naravno, stanje u Njemačkoj važno je i za naše krajeve. Hercegovina je s Njemačkom povezana kroz ljude koji ondje rade, novac koji šalju obiteljima i mogućnosti zapošljavanja.“
Kako odgovarate na optužbe za ekstremizam i na način na koji se AfD predstavlja u javnosti?
„Mislim da su neke od tih etiketa postale apsurdne. Danas se u Njemačkoj i zbog izjava da postoje dva spola ili da je majka žena, a otac muškarac, čovjeka može proglašavati fašistom. Takav način rasprave za mene ne drži vodu.
Kada se govori o Službi za zaštitu ustavnog poretka, treba govoriti i o njezinoj institucionalnoj povezanosti s Ministarstvom unutarnjih poslova. Zamislite kako bi se na našim prostorima gledalo na situaciju u kojoj služba pod nadzorom političke vlasti procjenjuje njezinu političku konkurenciju.
Osobno u stranci nisam doživio rasistički komentar zbog svojeg podrijetla. Uvijek možete naići na pojedince, ali treba razlikovati nekoga tko glasa za stranku, člana stranke i zastupnika."
Gašpar je kao primjer onoga što smatra različitim kriterijima prema političkim strankama naveo i slučaj snimki koje se povezuju s bivšim lokalnim dužnosnikom SPD-a iz Pulheima. U razgovoru je ustvrdio da se na jednoj od njih vidi golotinja i nacistički pozdrav te ocijenio da bi reakcije bile znatno snažnije da je riječ o osobi iz AfD-a.
„Sad zamislite da je to netko radio iz AfD-a, mediji bi nas razapeli“, rekao je Gašpar.
Je li AfD spreman preuzeti vlast i odgovornost za upravljanje pokrajinom?
„Spremni smo. Za ove izbore nismo saznali jučer. Godinama smo radili na pripremama i imamo ljude koji su već nekoliko godina u parlamentu.
Spremni smo preuzeti odgovornost. Pitanje je koliko ćemo glasova dobiti i hoćemo li moći samostalno formirati vlast, s apsolutnom većinom, bez drugih stranaka.“
Može li Saska-Anhalt biti početak preuzimanja vlasti u drugim pokrajinama, a zatim i na saveznoj razini? Vidite li mogućnost da Njemačka dobije kancelara ili kancelarku iz AfD-a?
„Ne samo da vidim mogućnost nego sam uvjeren da je to pitanje vremena.
Bez obzira na konačni ishod, ove izbore smatram najvažnijima u Njemačkoj nakon pada Berlinskog zida. Zanimljivo je da promjena ponovno počinje u istočnoj Njemačkoj.
Tu vidim paralelu između istočne Njemačke i zapadne Hercegovine. I jedne i druge često se prikazuje kao zaostale, govori se o njihovu drukčijem govoru i naglašenom domoljublju. Ovisno o tome tko ih opisuje, ili su veliki domoljubi ili zaostali nacionalisti. Ljudima iz zapadne Hercegovine dobro je poznat takav pogled, osobito iz ljevičarskih krugova.
Ti su ljudi proživjeli četrdeset godina socijalizma. Možda će klimnuti glavom i saslušati što im se govori, ali to ne znači da će svemu povjerovati. Skeptični su prema onome što im govore mediji i vlast.
Uvjeren sam da ovo označava početak novog doba u Njemačkoj, a posebno početak kraja kancelara Merza i njegove vlade. Ne vjerujem da ćemo čekati još tri godine do redovnih saveznih izbora. Očekujem prijevremene izbore najkasnije do sljedećeg ljeta, nakon kojih vidim mogućnost da dobijemo prvog kancelara iz redova AfD-a.“
Kako gledate na odbijanje CDU-a i drugih stranaka da surađuju s AfD-om?
„CDU pod Friedrichom Merzom službeno provodi politiku takozvanog zaštitnog zida, odnosno odbijanja suradnje s AfD-om. Ja to smatram antidemokratskim.
Umjesto da se CDU i druge stranke bave pitanjem zašto sve manje ljudi glasa za njih, oni se sve više bave time kako spriječiti ljude da glasaju za AfD.
Nama je Friedrich Merz najbolji pomoćnik u kampanji. Naš kandidat Ulrich Siegmund čak mu je zahvalio u tom smislu.“
Koliko su rast cijena i pad životnog standarda važni za raspoloženje birača?
„To svi osjećamo u svakodnevnom životu. Pitajte svoje prijatelje i poznanike u Berlinu.
Uzmite jednostavan primjer, döner kebab. Prije rata u Ukrajini mogao se kupiti za tri ili četiri eura, a danas je osam. To je nešto što ljudi odmah primijete i na čemu vide koliko se svakodnevni život promijenio.
Kada se takva poskupljenja zbroje sa svim ostalim troškovima, jasno je zašto su ljudi nezadovoljni.“
Koja je vaša poruka ljudima iz naših krajeva koji žive i rade u Njemačkoj, a pitaju se što bi za njih značio dolazak AfD-a na vlast?
„AfD nikoga neće dirati. Mi želimo da se provode zakoni koji već postoje u Njemačkoj.
Moja poruka nije upućena samo gastarbajterima nego svim strancima i svim građanima koji žive u Njemačkoj: pridržavajte se zakona, idite na posao i svima će nam biti bolje.
Zakoni postoje i trebaju vrijediti. Mislim da je to i u interesu naših ljudi.“
Vezani članci